TOKIO, Na azijskim su berzama u utorak cijene akcija potonule na najniže nivoe u više od tri godine jer je ulagače, ionako zabrinute zbog slabosti kineske ekonomije i mogućeg povećanja kamata u SAD-u, uznemirio oštar pad berzanski indeksa na Wall Streetu.
Na Tokijskoj je berzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u minusu više od 3,5 odsto, zaronivši na najniži nivo u osam mjeseci.
Berzanski indeksi u Singapuru, Šangaju, Australiji i Hong Kongu skliznuli su, pak, između 0,4 i 3,2 odsto. Stoga je MSCI indeks azijsko-pacifičkih akcija, bez japanskih, u 7,30 sati bio u minusu 2,2 odsto, skliznuvši na najniži nivo od juna 2012. godine.
“Puno je danas ‘crvenila’ na azijskim berzama. Razočaravajući podaci iz Kine podržavaju strahovanja u vezi globalnog rasta, pa mnogi ulagači povlače zaradu iz akcija i traže alternativne investicije ili drže gotovinu”, kaže Martin King, direktor u kompaniji Tyton Capital Advisors.
Ulagači su i dalje pod utiskom juče objavljenog podatka o padu dobiti kineskog industrijskog sektora u avgustu za 8,8 odsto na godišnjem nivou, najviše u četiri godine.
Stoga niko ne želi rizikovati uoči konačnog podatka o PMI indeksu aktivnosti u Kini, koji će biti objavljen u četvrtak i koji će pojasniti koliko se usporava rast druge po veličini svjetske ekonomije.
Zbog strahovanja da će slabost kineske ekonomije, najvećeg svjetskog potrošača sirovina, izazvati pad potražnje za njima, pod pritiskom su akcije u rudarskom sektoru.
Cijene akcija australijskih rudarskih divova Rio Tinta i BHP Billitona pale su jutros više od 5 odsto.
Najveća je, pak, gubitnica akcija Glencorea, s padom cijene za gotovo 30 odsto, nakon što su juče analitičari poručili da taj švajcarski trgovac sirovinama ne radi dovoljno na smanjenju zaduženosti kako bi izdržao period niskih cijena metala.
Azijske ulagače uznemirio je i jučerašnji oštar pad cijena akcija na Wall Streetu. S&P 500 indeks izgubio je 2,5 odsto i zaronio na najniži nivo u mjesec dana.
Sklonost prema rizičnijim investicijama niska je i zbog toga što će krajem sedmice biti objavljen izvještaj o zaposlenosti u SAD-u, koje u pravilu znatno utiče na smjer tržišta.
Analitičari u anketi Reutersa procjenjuju da je u septembru broj zaposlenih povećan za 203.000, dok je mjesec dana prije u SAD-u otvoreno 173.000 novih radnih mjesta.
Budu li podaci bolji od očekivanja, to će ojačati špekulacija o povećanju kamata Feda do kraja godine.
Budu li slabiji, to će podstaći nadu ulagača da će američka centralna banka prolongirati tu odluku do početka iduće godine.
Nedavno su čelnici Feda odgodili povećanje ključnih kamatnih stopa zbog nesigurnosti u vezi situacije u globalnoj ekonomiji, posebno kineskoj.
No, posljednjih dana poručuju da je povećanje kamata ipak moguće do kraja godine, zavisno o ekonomskim pokazateljima. Juče je predsjednik Feda u New Yorku William Dudley nagovijestio da se taj potez može očekivati već u oktobru.
John Williams, predsjednik Feda u San Francisku, takođe podržava povećanje kamata do kraja godine, dok je čelnik Feda u Chicagu Charles Evans oprezniji.
“Tržišta su već prije čula takve poruke, no kako su akcije pod snažnim pritiskom, teško je priče o povećanju kamata shvatiti ozbiljno”, kaže Sean Callow, strateg u Westpacu.
Ni na valutnim se tržištima najave povećanja kamata Feda, čini se, ne shvaćaju ozbiljno, pa je dolar pod pritiskom.
Njegov kurs skliznuo je jutros na 119,45 jena, dok je juče u ovo doba iznosio 120,30 jena.
Dolar je oslabio i u odnosu na evropsku valutu, pa je cijena evra porasla s jučerašnjih 1,1185 na 1,1265 dolara.
Naznake daljeg slabljenja kineske ekonomije izazvale su juče pad cijena nafte za gotovo 3 odsto.
Jutros su se, pak, stabilizovale, pa se na američkom tržištu barelom trguje po 44,45 dolara, a na londonskom tržištu po 47,35 dolara. Hina