TOKIO, Na azijskim berzama su indeksi pali, kao i dan prije na Wall Streetu, jer se ulagači plaše trgovinskog rata između SAD-a i Kine i jer je tehnološki sektor i dalje pod pritiskom.
MSCI indeks azijsko-pacifičkih akcija, bez japanskih, bio je oko 7,30 sati u minusu 0,4 %.
Pritom je na Tokijskoj berzi Nikkei indeks oslabio 0,5 %, dok su cene akcija u Australiji, Singapuru, Južnoj Koreji, Hong Kongu i Šangaju pale između 0,1 i 0,9 %.
Loše raspoloženja na azijskim berzama posledica je jučerašnjeg oštrog pada cena akcija na Wall Streetu.
Ipak, gubici na azijskim tržištima znatno su manji nego na Wall Streetu jer je jutros terminski S&P 500 indeks u plusu 0,4 %, nakon što je juče potonuo više od 2 %, što najavljuje mogućnost stabilizacije najveće svetske berze danas poslepodne.
A juče su na Wall Streetu pale cijene akcija u svih 11 najvažnijih sektora S&P 500 indeksa, a najviše u potrošačkom, za 2,8 %, i tehnološkom sektoru, za 2,5 %.
U tehnološkom sektoru najviše je, 5,2 %, pala cijena akcija Amazon.coma, što je posljedica novog napada predsjednika SAD-a Donalda Trumpa na tog e-trgovca.
Trump je juče ponovo, drugi put u tri dana, prozvao Amazon zbog visokih cijena isporuka proizvoda u SAD-u i najavio promjene. Tehnološki je sektor ionako već nedeljama pod pritiskom kako zbog Amazona, tako i Facebooka kojeg je uzdrmala nedavna vest da je konsultantska kompanija Cambridge Analytica, koja je radila na izbornoj kampanji predsednika Trumpa, dobila pristup podacima 50 miliona korisnika Facebooka bez njihovog pristanka.
To je izazvalo strahove ulagača od strože regulacije u tehnološkom sektoru, pa su i juče pale cijene akcija tehnoloških divova, kao što su Facebook, Amazon.com, Apple, Alphabet i Microsoft.
Cijene tih akcija poslednjih su godina najviše rasle, pa se ulagači plaše da slijedi dobitonosna prodaja.
Osim toga, ulagači se plaše trgovinskog rata između dve najveće svetske ekonomije, nakon što je u ponedeljak Peking izvestio o uvođenju carina do 25 % na uvoz 128 različitih američkih proizvoda, od svežeg voća do svinjskog mesa, što predstavlja odgovor na nedavno Trumpovo uvođenje carina na uvoz čelika i aluminijuma u SAD.
Iako su obe zemlje prošle nedjelje poručile da su spremne da pregovaraju kako bi se umanjile trgovinske neravnoteže, Trump je za ovu nedjelju najavio uvođenje novih carina do 60 milijardi dolara na uvoz niza kineskih proizvoda, što bi moglo izazvati nove protivmere Pekinga.
“Kineske carine ne izgledaju previše strašno, no komentari u kineskim državnim medijima poručuju da je Kina spremna zaoštriti situaciju ako pregovori ne uspeju”, kaže Greg McKenna, strateg u kompaniji AxiTrader.
Zbog svega toga S&P 500, Dow Jones i Nasdaq indeks juče su oštro pali, pa su sada u minusu u odnosu na početak godine.
Pritom je S&P 500 skliznuo u područje korekcije, 10 odsto ispod svog rekordnog nivoa, dostignutog 26. januara, pa se ulagači plaše da je tržište ‘bikova’, razdoblje rasta cijena akcija koje traje već devet godina, pri kraju.
A cijene nafte su se jutros stabilizovale, nakon što su juče potonule više od 3,5 % zbog strahova od trgovinskog rata i rasta proizvodnje u Rusiji.
Jutros je cijena barela na londonskom tržištu porasla 16 centi, na 67,80 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupeo 13 centi, na 63,15 dolara.
Na valutnim tržištima su ojačale valute koje se smatraju sigurnijim utočištem za kapital u nesigurna vremena, kao što je japanski jen.
Tako je kurs dolara jutros skliznuo na 105,90 jena, dok je u petak na zatvaranju tržišta iznosio 106,25 jena.
Američka valuta oslabila je i prema evropskoj, pa je cijena evra porasla 0,1 %, na 1,2310 dolara. Hina