TOKIO, Na azijskim su berzama u ponedjeljak cijene akcija pale, dok je vrijednost dolara prema korpi valuta dostigla novi najviši nivo u 11 i po godina, jer bi američki Fed mogao povećati kamatne stope prije nego što se mislilo.
Na Tokijskoj je berzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u minusu 0,9 odsto, dok su cijene akcija u Singapuru, Hong Kongu, Južnoj Koreji i Australiji pale između 0,5 i 1,2 odsto.
U Šangaju su porasle oko 1 odsto, dok je MSCI indeks azijsko-pacifičkih akcija, bez japanskih, u 7,30 sati bio u minusu 1,2 odsto.
Loše raspoloženje na azijskim berzama posljedica je oštrog pada cijena akcija na Wall Streetu u petak, nakon što je objavljeno da je u februaru broj zaposlenih u SAD-u porastao za 295.000, znatno više od očekivanja, dok je stopa nezaposlenosti pala na 5,5 odsto, najniži nivo u šest i po godina.
To je već 12. mjesec zaredom kako broj zaposlenih raste za više od 200.000, što nije zabilježeno još od 1994. godine, a porasla je i satnica, za 2 odsto na godišnjem nivou, što bi ubuduće moglo oživjeti inflaciju.
Nakon tih podataka, u anketi Reutersa više od 50 odsto analitičara očekuje da će američka centralna banka kamate povećati već u junu. No, analitičari upozoravaju da niska inflacija u SAD-u i usporavanje rasta ekonomije zabrinjavaju.
“Moguće je da će Fed povećati kamate dok se rast usporava, a visok kurs dolara i veće realne kamate mogle bi dodatno potisnuti ekonomiju. Tko bi to mogao pozdraviti?”, pišu analitičari Reorient Researcha u bilješci klijentima.
Analitičari iz Mizuho banke kažu da je rast zaposlenosti u SAD-u neujednačen po sektorima i da je rast plata nevelik, stoga ne vjeruju da će Fed već u junu povećati kamate.
“Fed neće izvući pištolje nakon ovih podataka o zaposlenosti, pričekaće još neko vrijeme, no nećemo ‘igrati’ na to da će još dugo biti strpljiv”, poručuju analitičari Mizuho banke.
Ako Fed iz saopštenja nakon sjednice polovinom marta izostavi formulaciju da će biti ‘strpljiv’ po pitanju kamata, to će, kažu analitičari, biti signal da se priprema povećanje kamata već u junu. A ako ne, zaoštravanje monetarne politike slijedi tek krajem godine.
Loše je na tržišta uticao i jutros objavljeni podatak da je japanska ekonomija u posljednjem lanjskom tromjesečju porasla svega 1,5 odsto, a ne kako je prva procjena pokazala 2,2 odsto.
Pozitivno na tržišta nije uticao ni podatak da je izvoz Kine u februaru skočio čak 48 odsto u odnosu na isti lanjski mjesec, jer je uvoz istovremeno pao za 20 odsto, što ukazuje na slabost domaće potražnje.
Uz to, analitičari kažu da su podaci za februar obično iskrivljeni zbog dugotrajne proslave i različitih datuma kineske nove godine.
Na valutnim je tržištima, pak, nastavljen uspon američke valute, premda ne tako snažan kao u petak, kada je dolarov indeks, nakon izvještaja o zaposlenosti u SAD-u, skočio 1,28 odsto, na 97,72 boda, što je bio njegov najveći dnevni skok od jula 2013. godine.
Jutros je dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na šest najvažnijih svjetskih valuta, dostigao novi najviši nivo u 11 i po godina, 97,80 bodova.
Kurs evra skliznuo je pritom na 1,0822 dolara, novi najniži nivo od septembra 2003. godine, dok je u petak naveče iznosio 1,0844 dolara.
Dolar je ojačao i prema japanskoj valuti, pa je njegova cijena jutros dostigla 121,05 jena, dok je u petak iznosila 120,83 jena. Tako se primaknula najvišem nivou u sedam i po godina od 121,86 jena, dostignutog u decembru.
Richard Jerram, ekonomista u Bank of Singapore, očekuje da će do kraja godine kurs evra pasti na 1,05 dolara, dok bi cijena američke valute prema japanskoj mogla dostići 125 jena.
“Bez obzira da li će Fed kamate povećati u junu ili septembru, plašimo se da tržište podcjenjuje brzinu i nivoe zaoštravanja monetarne politike u SAD-u idućih godina. A kako ostale centralne banke u svijetu vode labavu monetarnu politiku, dolar bi trebao jačati”, kaže Jerram.
Evro bi se, ističe, mogao naći pod dodatnim pritiskom jer od danas Evropska centralna banka počinje provoditi program otkupa obveznica članica evrozone. Hina