TOKIO, Na većini azijskih berzi cijene su akcija u ponedjeljak pale, jer su slabi makroekonomski pokazatelji iz Kine izazvali bojazan od znatnog usporavanja rasta druge po veličini svjetske ekonomije.
Na Tokijskoj je berzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u plusu oko 0,2 odsto, a cijene akcija porasle su i u Šangaju, oko 1 odsto.
Berzanski indeksi u Australiji, Singapuru, Južnoj Koreji, Hong Kongu i na drugim tržištima pali su, pak, između 0,1 i 1 odsto, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih akcija, bez japanskih, u 7,30 sati bio u minusu 0,8 odsto.
U nedjelju objavljeni izvještaj pokazao je da je izvoz Kine u januaru pao za 3,3 odsto u odnosu na isti lanjski mjesec, dok je uvoz potonuo 19,9 odsto, znatno više od očekivanja analitičara. Ti su podaci izazvali bojazan od produbljivanja slabosti druge po veličini svjetske ekonomije.
“Podaci pokazuju da je usporavanje ekonomije postalo realnost. Ako vlada idućega mjeseca spusti ciljane nivoe rasta, tržišta će to shvatiti još ozbiljnije”, kaže Shuji Shirota, strateg u HSBC banci.
U Šangaju su cijene akcija jutros porasle jer slabiji nego što se očekivalo podaci podstiču nadu da će monetarne vlasti uskoro agresivnije olabaviti monetarnu politiku. Već su prošle sedmice smanjile stopu obveznih rezervi za 0,50 postotnih bodova, čime su bankama oslobodile sredstva u vrijednosti od oko 95 milijardi dolara.
Uprkos slabosti kineske ekonomije, najvećeg potrošača sirovina u svijetu, cijene nafte jutros su porasle, zahvaljujući dobrim makroekonomskim podacima iz SAD-a i zatvaranju bušotina.
Prošle je sedmice cijena nafte na londonskom tržištu skočila 9 odsto, a u posljednje dvije sedmice gotovo 19 odsto, što je njen najveći dvosedmični skok od 1998. godine.
Jutros je cijena nafte u Londonu porasla daljih 30-ak centi, na 58,10 dolara po barelu, dok je na američkom tržištu skočila za 60 centi, na 52,30 dolara, što podržava akcije u energetskom sektoru.
To se, među ostalim, zahvaljuje rastu zaposlenosti u SAD-u, što ukazuje na jačanje tamošnje ekonomije i najavljuje rast potrošnje.
U petak je, naime, objavljeno da je u jaunuaru u SAD-u otvoreno 257 hiljada novih radnih mjesta, oko 20 hiljada više nego što se očekivalo, a to je već 11. mjesec zaredom kako zaposlenost raste za više od 200 hiljada, što nije zabilježeno još od 1994. godine.
Snažniji nego što se očekivalo podaci podstakli su špekulacije da bi američka centralna banka Fed već polovinom ove godine mogla povećati ključne kamatne stope.
Zahvaljujući tome, u petak je na valutnim tržištima dolar snažno porastao, pa je njegov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na šest najvažnijih svjetskih valuta, skočio više od 1 odsto.
Jutros je, međutim, izgubio dio tih dobitaka. Kurs evra prema američkoj valuti kreće se oko 1,1330 dolara, dok je u petak naveče iznosio 1,1315 dolara.
Američka je valuta ponešto oslabila i prema japanskoj, pa je njena cijena skliznula sa 119,10 jena, koliko je iznosila u petak, na 118,80 jena. Hina
