TOKIO, Na većini azijskih berzi cijene su akcija u ponedjeljak pale, pod uticajem pada berzanskih indeksa u svijetu u petak, dok su u Šangaju cijene znatno porasle zahvaljujući novim monetarnim podsticajnim mjerama.
Na Tokijskoj je berzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u plusu 0,3 odsto, dok su cijene akcija u Šangaju skočile oko 1 odsto.
Berzanski indeksi u Južnoj Koreji, Hong Kongu, Singapuru i Australiji pali su, pak, između 0,1 i 0,8 odsto, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih akcija, bez japanskih, u 7,30 sati bio u minusu 0,1 odsto, nakon što je prošle sedmice dostigao najviši nivo u sedam godina.
Najviše su jutros, oko 1 odsto, porasle cijene akcija u Šangaju, što se zahvaljuje odluci kineske centralne banke o smanjenju stope izdvajanja obvezne rezerve banaka s 19,5 na 18,5 odsto. To je već drugo smanjenje te stope u posljednja dva mjeseca, čime monetarne vlasti pokušavaju podstaći kreditiranje, a time i rast ekonomije.
Taj je potez bio očekivan, s obzirom da se rast druge po veličini svjetske ekonomije već duže vrijeme usporava. Kineski BDP u prvom je tromjesečju porastao 7 odsto u odnosu na isti lanjski period, najsporije u šest godina.
“Smanjenje stope izdvajanja rezervi veće je nego što se očekivalo. To će povećati likvidnost na tržištu za otprilike 1.000 milijardi yuana”, kaže Chen Kang, analitičar u kompaniji Shenwan Hongyuan Securities.
To je pozitivno uticalo i na Tokijsku berzu, koja je jutros blago porasla, nakon što je prošle sedmice Nikkei indeks pao 1,3 odsto.
No, na ostalim azijskim berzama cijene su akcija jutros pale jer je ulagače zabrinuo oštar pad bezanskih indeksa u Evropi u petak zbog zabrinutosti u vezi Grčke, kao i na Wall Streetu, koji je pod pritiskom anemičnih poslovnih rezultata američkih kompanija.
A na valutnim je tržištima dolar i dalje pod pritiskom jer je zbog niza naznaka usporavanja rasta američke ekonomije sve manje vjerovatno da će centralna banka Fed povećati ključne kamatne stope već u junu.
Nakon što je prošle sedmice dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na šest najvažnijih svjetskih valuta, potonuo 1,8 odsto, jutros je oslabio daljih 0,1 odsto, na 97,43 boda.
Pritom je prema japanskoj valuti kurs dolara skliznuo na 118,80 jena, dok je u petak naveče iznosio 118,90 jena.
U odnosu na evropsku valutu, dolar je ojačao, pa je cijena evra skliznula s 1,0805 dolara, koliko je iznosila u petak, na 1,0787 dolara.
Evro je pod pritiskom grčke dužničke krize jer Atina i njeni partneri iz evrozone još uvijek nisu postigli napredak po pitanju reformi koje bi Grčka trebala provesti kako bi dobila novu pomoć kojom bi izbjegla bankrot i izlazak iz evrozone. Ministri evrozone sastaće se 24. aprila kako bi pokušali pronaći rješenje za Grčku.
Cijene su nafte, pak, nastavile rasti zbog sukoba na Bliskom istoku i naznaka smanjenja proizvodnje u SAD-u. Nakon što je prošle sedmice skočila više od 8 odsto, jutros je cijena ‘crnog zlata’ na američkom tržištu porasla daljih 1,4 odsto, na 56,50 dolara po barelu. Na londonskom je tržištu, pak, cijena barela porasla 1,2 odsto, na 64,20 dolara. Hina