TOKIO, Na azijskim berzama u petak najvažniji indeksi ostvaruju blage dobitke, i dalje na krilima popuštanja trgovinskih napetosti između SAD-a i Kine, dok se turska lira, oporavivši se s rekordno niskog nivoa zabilježene početkom nedelje, ponovo našla pod pritiskom zbog novih američkih upozorenja Turskoj.
MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica bez japanskih bio je oko 6,30 sati u plusu 0,5 posto.
Ojačao je i tokijski Nikkei, za 0,46 posto, na 22.293 boda.
Vijest da će kineska delegacija, predvođena zamjenikom ministra trgovine Wangom Shouwenom učestvovati u idućoj rundi trgovinskih pregovora s američkom stranom u Washingtonu krajem avgusta pomogla je poboljšanju investitorskog raspoloženja.
Ipak, uticaj te vijesti mogao bi biti kratkog viueka, smatraju analitičari, jer sastanak na tako niskom nivou vjerovatno neće biti dovoljan da se riješe trgovinski nesporazumi između dvije ekonomske sile.
U međuvremenu, ekonomski savetnik Bele kuće Larry Kudlow upozorio je Peking da ne podcjenjuje odlučnost američkog predsjednika Donalda Trumpa da zahtjeva promjene kineskih ekonomskih politika.
I zaista, kineska dionička tržišta teško da su bila impresionirana tom viješću.
Šangajski berzovni indeks u petak je ojačao skromnih 0,16 posto, nakon što je u četvrtak potonuo 0,66 posto, te je svega 0,03 boda iznad najnižeg nivoa u zadnje dvije i po godine.
I dok je MSCI indeks svjetskih dionica u četvrtak ojačao 0,63 posto, ostvarivši najveći dobitak u proteklih mjesec dana, MSCI indeks dionica tržišta u nastajanju završio je na najnižem nivou u zadnjih 13 mjeseci.
Slabost na tržištima tržišta u nastajanju dijelom je posljedica i pada tamošnjih valuta, nakon što je turska lira potonula ovog mjeseca na rekordno nizak nivo zbog zbrinutosti oko diplomatskih nesuglasica između Ankare i Washingtona.
Novo zatezanje tursko-američkih odnosa opet pritiska liru
Turska lira dostigla je ranije u petak na deviznim tržištima kurs od 5,815 lira za dolar, oporavivši se za 25 posto u odnosu na ponedeljak, kad je bila na rekordno niskih 7,24 lire za dolar. Podršku takvom oporavku kursa turske lire dalo je obećanje Katara da će investirati 15 milijardi dolara u Tursku.
Međutim, kasnije tokom dana turska valuta oslabila je na 5,86 lira za dolar,
Lira je od početka godine potonula 35 posto prema dolaru zbog pogoršanja odnosa dve NATO saveznice, ali i zabrinutosti investitora oko uticaja turskog predsjednika Tayyipa Erdogana na monetarnu politiku zemlje.
Američki ministar trgovine Steven Mnuchin kazao je Trumpu na sjednici vlade u četvrtak da su sankcije spremne ako Brunson, koji u Turskoj čeka suđenje zbog terorizma, ne bude oslobođen. Trump je kasnije ′tweetnuo′ da SAD “neće ništa plaćati” za Brunsonovo puštanje, no “režemo Turskoj!” Brunsona je nazvao “velikim patriotskim taocem”.
Turski dužnosnici navode da je taj slučaj u ingerenciji sudova.
Najnovije američke izjave uslikedile su nakon što je turski ministar finansija Berat Albayrak, Erdoganov zet, dao uveravanja investitorima u četvrtak da će zemlja izaći snažnija iz ove valutne krize te insistirao da su turske banke zdrave i da će prebroditi krizu.
Kineski juan je blago oslabio u petak, nakon što je u četvrtak, zahvaljujući najavi američko-kineskih trgovinskih razgovora, porastao 1,2 posto. Jutros se njime trguje po kursu od 6,8794 juana za dolar, što je 0,25 posto manje nego u četvrtak, no iznad najnižeg nivoa u 19 meseci od 6,9587 juana, koju je dotakao u sredu.
„Zbog valutne krize u Turskoj, investitori povlače svoj kapital s tržišta u nastajanju na razvijena tržišta. No, ako pogledate dugoročne izglede, SAD bi mogao biti pogođen produženim trgovinskim napetostima. S obzirom da bi američki predsednik mogao loše proći na svojim prvim izborima sredinom mandata (za Kongres u novembru), mogao bi nakon tih izbora više preduzeti oko trgovinskih pitanja”, smatra Shuji Shirota, strateg pri HSBC Securitiestu u Tokiju. Hina
