TOKIO – Na azijskim su berzama u utorak cijene dionica oštro pale, kao i na Wall Streetu dan prije, što je ponajviše posljedica pada tehnološkog sektora jer se ulagači plaše slabljenja potražnje za proizvodima tih kompanija.
MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7 sati u minusu 0,9 posto.
Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks skliznuo 1,2 posto, dok su cijene dionica u Australiji, Singapuru, Južnoj Koreji, Šangaju i Hong Kongu pale između 0,4 i 1,9 posto.
Azijske su berze pod pritiskom zbog jučerašnjeg pada berzovnih indeksa na Wall Streetu za više od 1,5 posto, pri čemu su najviše pale cijena dionica u tehnološkom sektoru.
Pritom je cijena Applea skliznula 4 posto, nakon napisa u medijima da je posljednjih tjedana kompanija smanjila narudžbe za proizvodnju sva tri novamodela iPhonea.
Pod pritiskom su se našle i dionice tzv. FANG skupine, koje su godinama predvodile po rastu na tržištu.
Tako je cijena Facebooka potonula 5,7 posto, Amazon.coma 5,1, Netflixa 5,5, a Alphabeta, krovne kompanije Googlea, 3,8 posto.
Zbog toga je i na azijskim burzama jutros pod najvećim pritiskom tehnološki sektor.
”Pad cijena dionica na Wall Streetu spriječio je svaki pokušaj tržišta da se oporave od nedavnog pada. Raspoloženje ulagača potisnuto je zbog slabosti američkog tehnološkog sektora”, kaže Masahiro Ichikawa, strateg u kompaniji Sumitomo Mitsui Asset Management.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 96,12 bodova, najniže razine u desetak dana, dok je jučer u ovo doba iznosio 96,50 bodova.
Pritom je kurs američke valute u odnosu na japansku skliznuo s jučerašnjih 112,80 na 112,60 jena.
Američka je valuta oslabjela i u odnosu na evropsku pa se cijena evra jutros kreće oko 1,1445 dolara, dok je juče u ovo doba iznosila 1,1390 dolara.
Zašto dolar pada drugi dan zaredom?
Pad vrijednosti dolara prema košarici valuta drugi dan zaredom dolazi zbog špekulacija da bi američka središnja banka mogla usporiti tempo povećanja kamata jer bi usporavanje rasta globalne privrede moglo naštetiti i američkom.
Doduše, većina analitičara i dalje očekuje da će Fed u decembru povećati ključne kamatne stope za 0,25 postotnih bodova, već četvrti put ove godine, no u sljedećoj bi se godini, špekulira se, Fed mogao odlučiti na stanku po pitanju kamata.
Ulagači su oprezni i zbog toga što je nejasno smanjuju li se trgovinske tenzije između SAD-a i Kine, kao i zbog niza naznaka usporavanja rasta najvećih svjetskih privreda.
Zbog svega toga zaustavljen je i uspon cijena nafte pa jutros cijena barela na američkom tržištu stagnira oko 57,20 dolara, dok je na londonskom tržištu barel pojeftinio 0,1 posto, na 66,70 dolara.
Cijene nafte pod pritiskom su već sedmu sedmicu jer se ulagači plaše da će usporavanje rasta globalne privrede izazvati slabljenje potražnje za energentima.
Juče su cijene crnog zlata ponešto porasle nakon najava da bi Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) uskoro mogla smanjiti proizvodnju kako bi podržala cijene. No njihov oporavak nije dugo trajao. SEEbiz