ZAGREB – Austrijski Prese i nemački Rajniše post objavili su tekst pod naslovom “Hrvatska: Gore nego u ratu”, koji se bavi izazovima ove turističke sezone u Hrvatskoj.
“Kriza je od turizma zavisnu Hrvatsku udarila punom snagom“, navodi autor Tomas Roser i dodaje da bi dugoročno to moglo biti dobro za Hrvatsku.
Na početku on opisuje praznu Opatiju, uz podsjećanje da je ona uobičajeno u ovo vreijme uvijek bila puna turista.
“Proljeće u Opatiji je uvek lijepo, ali ove godine je bilo čudno bez gostiju“, kaže Radovan Lazić iz hotela Adriatik, koji dodaje da je i tokom rata u hotelu bilo ljudi, bile su tu smještene izbeglice, ali da za vreme pandemije nije bilo baš nikoga.
“Otkazivanje rezervacija, finansijski pritisak raste, nesigurnost je sve veća – sve to uznemirava ljude“, opisuje Lazić atmosferu u hotelijerskoj branši.
Nijedna evropska zemlja nije toliko zavisna od turista kao Hrvatska, ističe se da je prihod od turizma skoro petina BDP-a.
“Kriza koju je izazvao korona virus stoga je najnoviju članicu EU pogodila kao nijednu drugu: prema procjenama Bečkog instituta, Hrvatska će imati pad privrede od 11 odsto“, pišu austrijski I njemački listovi, prenio je hrvatski portal Indeks.
Hrvatski Jadran će od 15. juna biti zvanično otvoren za turiste, a za jesen se prebacuju kongresna okupljanja koja su bila zakazana za proljeće.
U članku se navodi i drugačiji primjer iz hrvatske privrede, a to je Varteks, kojem je “nakon duge krize prošle godine novi kapital dao život“, a sada se uz odela od tvida šiju i zaštitne maske.
Predsjednik uprave Tomislav Babić ne gleda pesimistično u budućnost, navodi se u članku. Babić smatra da će se proizvodnja vratiti iz Azije u Evropu.
“Proizvodimo za tržište koje nam je blizu pa tako možemo brzo da reagujemo na trendove, za razliku od konkurencije koja uvozi svu svoju robu“, kaže Babić.
Navodi se da bi Balkan mogao možda profitirati od prekida lanaca snabdjevanja tokom pandemije jer će sada evropske zemlje htjeti da imaju proizvodnju u blizini umjesto u Aziji, a na Balkanu ima radne snage, a plate nisu visoke.
“Hrvatskoj je nakon krize 2008. trebalo pola decenije da se vrati privrednom rastu. Ovaj put bi moglo ići brže: već za 2021. se predviđa rast od četiri odsto“, navodi se u tekstu i konstatuje da će biti potrebno godinu dana da se nadoknadi ovogodišnji minus.
Zaduženje države će se, kažu, pak povećati na 90 odsto pa postoji mogućnost “da najmlađa članica opet ne uspije da se približi EU prosjeku, već da završi na podu”.
Spominje se i otkazivanje Evropske prestonice kulture u Rijeci, kao još jedan udarac za Hrvatsku.
“Naročiti je problem nezaposlenost, koja se od marta do maja povećala za 32,4 odsto. Trenutni broj od 160 hiljada nezaposlenih mogao bi se udvostručiti do kraja godine“, navodi se u tekstu austrijskog i njemačkog lista.
Tanjug