BEOGRAD – Cijene nekretnina u Srbiji dostigle su rekordne visine u prvoj polovici 2025. godine, prema podacima Republičkog geodetskog zavoda.
Najskuplji četvorni metar stambenog prostora prodan je za 9.805 evra na lokaciji “Beograd na vodi”, dok najskuplje garažno mjesto – također na „Savskom vencu“ – košta 66.000 evra, gotovo kao i stan u nekim dijelovima zemlje.
Najskuplja kuća prodana je za 3,8 miliona evra, a najskuplje poljoprivredno zemljište – za 1,2 miliona evra u opštini Kula. U Kragujevcu je najskuplji poslovni prostor dosegao vrijednost od 2,4 miliona evra. Najveća transakcija zabilježena je i u „Beogradu na vodi“ – stan je prodan za 1,8 milijuna evra.
Ekonomist Ervin Pašanović rekao je za RTS da tržište nekretnina u Srbiji funkcionira kao „u biti slobodno tržište“, gdje se cijene formiraju na temelju ponude i potražnje.
„Posljednjih 12 godina imamo kontinuirani rast cijena i visoku likvidnost, što znači da se prodaje većina novoizgrađenih stanova. S obzirom na ova dva faktora, možemo reći da tržište stanova apsorbira cijelu ponudu, a cijene određuje potražnja“, kaže Pašanović.
Naglašava da cijene danas izgledaju astronomski, posebno kada četvorni metar stana dosegne gotovo 10.000 evra, što je do prije nekoliko godina bilo „nezamislivo“.
Dodaje da je došlo i do ekstremnog rasta u segmentu garaža – neke dosežu i 70.000 evra.
Pašanović navodi nekoliko razloga za tako visoke cijene: nedostatak funkcionalnog tržišta kapitala, disfunkcionalno tržište dionica, pa se višak kapitala preusmjerava u nekretnine. Osim toga, niska stopa nataliteta dovodi do situacije u kojoj manji broj nasljednika dobiva veći kapital u nekretninama – stanove, kuće i zemljišta, koje potom prodaju. Također ističe značajan porast kupaca s kreditima – njihov udio dosegao je 36 posto, najviše u posljednjih 45 godina, a dijelom je posljedica povoljnih kredita za mlade.
„Ljudi nekretnine smatraju stabilnom i sigurnom investicijom, s visokim rastom kapitala i zadovoljavajućim prihodima kroz najam“, dodaje.
Pašanović objašnjava da je 98 posto kupaca domaćih državljana, dok je broj stranih investitora i kupaca nizak. Smatra da bi Srbija trebala poraditi na privlačenju više stranog kapitala, navodeći primjer „zlatne vize“ kao potencijalni model za privlačenje kupaca koji bi kupnjom nekretnina dobili boravišnu dozvolu, kao što je slučaj u Crnoj Gori s pragom od 250.000 evra.
Agencije