BUENOS AJRES, Argentina će morati da plati 1,3 milijarde dolara jednom špekulativnom “hedž fondu” koji je odbio restrukturisanje njenog državnog duga pošto je 2001. proglasila moratorijum na plaćanje.
Taj dug dospijeva 15. decembra, a njegovu isplatu u cjelosti naložio je juče Apelacioni sud u Njujorku.
Sud je takođe zabranio Argentini da isplaćuje druge vlasnike njenih obveznica dok ne isplati dug iz presude.
Presuda je dovela predsjednicu Argentine Kristinu Fernandes u težak položaj. Ukoliko ona odustane od dugotrajnog stava i plati dug, postoji opasnost od još jednog bankrota države, ovog puta zbog 20 milijardi dolara.
Ove nedjelje argentinska predsjednica je rekla da neće platiti ni dolar tužiteljima i najavila žalbu Vrhovnom sudu SAD.
Da bi smirila javnost, kazala je da Argentina ima devizne rezerve od 45,3 milijarde dolara i mnogo manje dužničko breme nego ranije.
Korijeni sudskog slučaja su u krvavoj diktaturi od 1976. do 1983. godine. Vojna hunta je više nego utrostručila spoljni dug Argentine i do 2001. je teret dugova postao neizdrživ.
Tako je Argentina proglasila moratorijum na otplatu dugova od 95 milijardi dolara, što je svjetski rekord.
Dugovi države, podrazumijeva se u međunarodnoj zajednici, moraju da se plate bez obzira ko upravlja zemljom. Međutim, predsjednica Fernandes tvrdi da je dug pod moratorijum nelegitiman i da su ga napravili dikatatori koji su radili za račun međunarodnih finansijskih špekulanata.
Zato ona, a i njen prethodnik i pokojni suprug Nestor Kiršner, koji je na dužnost stupio 2003, nikada nisu isplatili ni dio duga po osnovu obveznica koji je bio pod moratorijumom.
Umjesto plaćanja, oni su ponudili zamjenu starih za nove obveznice u vrijednosti 30 centi na svaki dolar starog duga. Na to je do 2010. godine pristalo 93 odsto vlasnika prvobitnih obveznica.
Zahvaljujući toj zamijeni, Argentina je uspjela da izađe iz duboke ekonomske krize i danas brojni analitičari predlažu Grčkoj i drugim prezaduženim zemljama da primijeni njen model, prenose agencije.