RIJAD, Savjet za saradnju u Persijskom zalivu, labava federacija Saudijske Arabije, Kuvajta, Bahreina, Omana, Katara i Ujedinjenih Arapskih Emirata, pristao je da uvede porez na dodatu vrijednost (PDV). 
Savjet za saradnju u Zalivu pristao je da uvede PDV nakon skupih vojnih pohoda i velikog pada cijena nafte u svijetu.
Ove države su najavile da će početi s oporezivanjem svojih građana prvi put u sklopu radikalne politike koja se primjenjuje.
Oporezivanje vide kao alternativni vid prihoda, pa se nadaju da će na ovaj način uspjeti da pomjere i smanje zavisnost ekonomije i građana od proizvodnje nafte i gasa.
Kako su najavili, cilj je da se PDV uvede u naredne tri godine, a zdravstvo, osiguranje i 94 prehrambena proizvoda će biti isključeni.
Saudijska Arabija je povukla desetine milijardi dolara iz globalnih investicionih fondova u pokušaju da smanji svoj budžetski deficit.
Međutim, ona je uprkos tome vodila agresivnu spoljnu politiku, podržava antivladine snage u Siriji i predvodila osmomjesečnu vojnu kampanju protiv Irana.
Ministarstvo finansija Saudijske Arabije priznalo je da duguje milijarde dolara privatnim firmama i stranim radnicima nakon pada prihoda od nafte, piše “Guardian”.
Desetine hiljada stranih radnika, uglavnom u građevinskoj industriji, već mjesecima čekaju zaostale plate.
Saudijsko vijeće za ekonomska pitanja i razvoj, na čijem je čelu princ Mohamed bin Salman, najavilo je kako bi veliki dio dugova trebalo da bude isplaćen sljedećeg mjeseca.
Isplate su odložene zbog “naglog pada prihoda od nafte i mjera koje je kraljevstvo preduzelo kako bi smanjilo potrošnju”, javlja Saudijska novinska agencija.
Trgovina naftom čini gotovo 80 odsto budžetskih prihoda u Saudijskoj Arabiji. Pad cijena nafte doveo je do ogromnog budžetskog deficita i problema s likvidnošću.
Kraljevstvo već neko vrijeme pokušava da sprovede mjere štednje i smanji javnu potrošnju. Najpogođeniji je građevinski sektor.
Nakon što ih država nije mogla isplatiti, dvije najveće građevinske kompanije u zemlji, “Saudi Oger” i “Saudi BinLadin Group”, bile su prisiljene da otpuste hiljade stranih radnika koji platu nisu dobili i do deset mjeseci, piše “Zerohedge”.
Radnici koji i žele da se odreknu plate i vrate se kući to ne mogu, jer izlazne vize za strane radnike uređuje poslodavac, a velike građevinske kompanije to ne mogu učiniti dok im ne isplate dugove.
To je praktično ostavilo hiljade radnika, najviše iz Indije i Pakistana, u kampovima usred pustinje bez posla, novca i načina da se vrate kući. Agencije