BEOGRAD, Ministarstva su tražila od Vlade za svoje potrebe u narednoj godini 200 milijardi dinara više iz budžeta nego što bi Srbija smjela da potroši.
To praktično znači da su ministri tražili 20-30 odsto više para od onoga što mogu da dobiju da bi bio ispoštovan dogovor sa MMF i Zakon o izmjenama i dopunama o budžetskom sistemu.
Dobro upućeni sagovornik Blica kaže da “ne samo što su dostavljeni zahtjevi nerealni, već su pojedina ministarstva čak i prekoračila rokove za njihovo dostavljanje”.
Pojedini ministri iz vladajuće koalicije razmišljaju da lobiraju kod predsjednika Borisa Tadića za viši iznos u svojoj kasi. Trenutno se još radi na rebalansu budžeta čija je izrada, kako saznaje Blic, pri kraju jer je Vlada okvir usaglasila sa MMF.
Međutim, juče niko nije mogao da precizira kada će se rebalans naći na zasjedanju Vlade i Skupštine. Po završenom rebalansu preći će se na izradu budžeta za 2011. godinu, a za koji je već među ministrima krenula trka.
Iako svake godine ministri nastoje da izdejstvuju što više novca za svoj resor, 2011. po mnogima je bitnija nego prethodna jer je riječ o predizbornoj godini. Najjednostavnije objašnjeno – što više novca – više ostvarenih obećanja, a tako i dobra osnova za kampanju.
Iako u Vladi nijedan ministar neće priznati da mu je budžet za 2011. bitan, jer je predizborni, ekonomski analitičari su gotovo sigurni da je dobrim dijelom zbog toga ove godine pred funkcionerima žešća borba za novac u resoru nego što je to bio slučaj prošle godine.
Zbog svega toga, Ljubodrag Savić, profesor na Ekonomskom fakultetu, nema dilemu da li će budžet za 2011. biti predizborni.
“Vlada je napravila prijedlog po kome zahtjevi za potrošnju prevazilaze zakonske mogućnosti države. Zbog velikih apetita, ministarstava su već u startu prekršila dogovor sa MMF-om i zato nema sumnje da treba očekivati borbu za budžete. Koliko će ko dobiti zavisiće od umješnosti ministara, ali i od toga koliko će njegova stranka biti tražena kao koalicioni partner. Ključnu poziciju već je zauzeo ministar ekonomije Mlađan Dinkić. Sa Unijom regiona, na mjestu je odakle može da se utiče na razvoj cijele zemlje”, kaže Savić.
Da bi budžet mogao biti predizborni, i to u velikoj mjeri, smatra i Vladimir Vučković, profesor na Megatrend univerzitetu. “Još razmišljamo kratkoročno i kako zadovoljiti glasače, pa umesto da investiramo, mi se zadužujemo zarad tekuće potrošnje. Jeste da to znači rast plata i penzija, ali nosi i urušavanje razvojne perspektive”, kaže Vučković i ističe da premijer i ministarska finansija treba da imaju glavnu riječ i veću političku težinu.
Finansiranje deficita budžeta u sljedećoj godini biće poseban problem, računajući i otplatu glavnice dugova preko upisanih 102 milijarde dinara deficita. U pregovorima sa MMF-om već je zapelo oko budžeta za 2011. godinu.
Previše su veliki zahtjevi oko povećanja potrošnje: od rasta plata i penzija u skladu sa inflacijom od sredine ove godine uz usklađivanja tokom naredne (što je najveći dio budžetske potrošnje), preko želje da se transferi lokalnim zajednicama vrate na pretkrizni nivo (još oko 20 milijardi dinara), do većih subvencija…
Zbog svega toga, ekonomista Miroslav Zdravković smatra da MMF neće pristati na spisak lijepih želja. “Ministri mogu da se bore za svoje budžete, ali je problem što deficit nema odakle i da se finansira. Prevelike su želje i za njih realno ne postoji pokriće u ekonomiji. Nastaje zastoj. Zbog nesigurnosti u dinar, banke više ne žele da kupuju trezorske zapise i finansiraju deficit. Moguće ga je pokriti prodajom Telekoma od čega možemo dobiti oko 150 milijardi dinara. Ali tada neće biti novca za infrastrukturu”, kaže Zdravković.
Dinkić tražio najviše preko limita
Kako Blic saznaje, najviše je dozvoljenu sumu prekoračilo Ministarstvo ekonomije. Ovaj resor zatražio je za 2011. godinu ukupno 50 milijardi dinara. U odnosu na ono što bi moglo da se dobije, zahtjev je prekoračilo i Ministarstvo za nacionalni investicioni plan (NIP) koje je tražilo 25 milijardi dinara. “Od Ministarstva ekonomije je traženo da se odrekne polovine planiranog budžeta, a od NIP 15 milijardi dinara. Ministri, međutim, nisu htjeli ni da čuju. Jača ministarstva sada će pregovarati sa predsjednikom Borisom Tadićem, dok manja nemaju izbora”, kaže taj izvor i dodaje da je namjera bila da se novac iz Ministarstva ekonomije i NIP usmjeri na jeftinu stanogradnju.
Blic