VAŠINGTON, Stopa nezaposlenosti u BiH, koja trenutno iznosi 43 odsto, ima tendenciju rasta i jedna je od najvećih u Evropi, navodi se u komentaru američke agencije AP.
U tekstu se ističe da je privreda BiH u ruševinama i 14 godina nakon rata, te da eksperti upozoravaju da bi se mogla pogoršati, posebno ove i naredne godine kada će se svjetska recesija obrušiti na region.
Svjetska banka dala je u svom izvještaju “sumornu sliku” privrede u BiH, ukazujući na rastuću nezaposlenost, smanjen izvoz i priliv novca iz inostranstva od članova porodice, ističe američka agencija.
Kao i druge zemlje u tranziciji i BiH će iskusiti drastičan pad stope rasta, predviđa Svjetska banka dodajući da se može očekivati stvarni pad društvenog bruto proizvoda za 70 odsto ili više ove godine.
Samo u posljednja dva mjeseca posao je izgubilo 6 500 ljudi, ističe AP i dodaje da zvaničnici upozoravaju da 43 odsto nezaposlenih uključuje i takozvanu sivu ekonomiju, ali da je stopa, kada se sve izračuna, opet tri puta veća nego u SAD.
AP ističe da je problem u BiH što su beneficije za nezaposlene jednako rijetke kao i radno mjesto. Ljudi koji izgube posao imaju pravo na zdravstveno osiguranje za cijeli period bez posla, ali samo 133 dolara mjesečno benefecija za nezaposlene, čija se uplata prekida nakon šest mjeseci.
“Obzirom da je siva ekonomija `orobila` kasu poreza na prihod poslodavci moraju da plate visoke sume za socijalnu i zdravstvenu zaštitu, odnosno čak 68 odsto na svaku platu zaposlenog”, dodaje se u tekstu.
Ipak, čini se da više građana radi nego što to pokazuju zvaničnici podaci, navodi AP.
Iako je u gradovima situacija relativno dobra, kriza se na ulicama ne vidi, na selu je situacija potpuno drugačija u kojima se mogu vidjeti scene istinskog siromaštva, ističe američka agencija.
AP podjeća da su početkom mjeseca u Prijedoru supružnici Dušan /57/ i Nada /52/ Puzigaća izvršili samoubistvo, a u oproštajnom pismu su naveli da su to učinili zbog nezaposlenosti i nesposobnosti da plate dugove.
Odlazak mladih ljudi u inostranstvo takođe je uticao na privredu, ističe AP i dodaje da oko 550 000 državljana BiH, što je oko 15 odsto od populacije, živi u inostranstvu.
“Oni su šalju novac kući u iznosu od 23 odsto od društvenog bruto proizvoda. Sada, ipak, postoje slučajevi da se mnogi vraćaju kući iz SAD ili zemalja zapadne Evrope, jer su tamo izgubili posao”, podsjeća američka agencija.
AP navodi da je BiH, uprkos teškoj situaciji i članstvu u EU koje se vidi tek za oko 10 godina, uspjela da privuče neke strane investitore, djelimično zbog stranih poslodavaca i izuzetka od poreza u narednih pet godina.
Prosječna plata u BiH je oko 450 dolara što je, kako ističe AP, nedovoljno za život ako se uzme u obzir da cijene hrane, goriva i nekretnina dostižu one na Zapadu, a zvaničnici upozoravaju da će se plate ove godine smanjivati.
5 komentara
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
Eto i Amerika vidi da je nas snašlo zlo, a mi ne vidimo.
Eureka, znaju oni nas bolje negomi sami sebe. trebaju nam stranci…
kugu izvezose oni, a sada broje zrtve.
Najžalosnije od ovog američkog istraživanja je to da je ovo sve ISTINA i da nas čekaju teški dani .
Od zaposlenih jedna polovina platu prima iz budžeta ili od privatnih firmi čiji posao apsolutno zavisi od toga kolika je javna potrošnja.
Sa druge strane budžet puni ova druga polovina zaposlenih koji rade uglavnom za minimalac sa izuzetkom bankarskog sektora gdje su plate relativno visoke. A opet i taj bankarski sektor služi kao servis preduzećima koja pune budžet.
Iz navedenog jasno se vidi zašto polovina zaposlenih prima minimalac ili radi na crno (jer preduzeće nema novca da isplati pune doprinose). Dakle, oni rade za minimalac jr prvo trebaju napuniti budžet, onda platiti kamatu na kredite uzete od bankarskog sektora, onda profit poslodavcu i radniku ostaje minimalac.
Pojednostavljeno gledano, ali u suštini to je tako.
Pitanje je samo do kada će to biti moguće??? Država ne kani smanjiti potrošnju (plate i investicije), a ni banke ne žele smanjiti kamatu odnosno svoj profit.
Radnih mjesta sve manje, pa tako i novca u budžetu.
Zašto se naši političari sada bave svim drugim temama osim ovom za život bitnom????