ZAGREB, Analitičari Privredne banke Zagreb ocjenjuju da će ukupni pad hrvatskog BDP-a u 2009. godini iznositi oko 6,0 posto.
S obzirom da pokazatelji kretanja u trgovini na malo, industrijskoj proizvodnji ili građevinskim radovima i tijekom listopada-studenog nisu značajnije odstupali od kretanja zabilježenih u prethodna tri tromjesečja, analitičari PBZ-a ne očekuju značajniji oporavak domaće potražnje, kao niti značajnije promjene u neto inostranoj potražnji, koja bi trebala dati nešto veći pozitivni doprinos ukupnom BDP-u nego što je to bio slučaj u trećem kvartalu.
Uglavnom, u četvrtom kvartalu 2009. trebalo bi se zabilježiti daljnje usporavanje pada ali uglavnom uslijed niske statističke baze istog tromjesečja 2008. godine, navodi se u “PBZ Tjednim analizama”.
Podsjeća se na procjene Državnog zavoda za statistiku o realnom smanjenju BDP-a u trećem kvartalu prošle godine za 5,7 posto u poređenju s istim razdobljem godine prije.
U poređenju s prethodna dva kvartala u kojima je pad iznosio 6,7 posto i 6,3 posto, usporavanje pada zabilježeno tijekom trećeg kvartala bilo je očekivano uglavnom uslijed niske statističke baze trećeg tromjesečja 2008.
Pritom napominju da je na usporavanje pada tokom trećeg kvartala 2009. ponajviše uticalo bitno usporavanje pada najznačajnije komponente BDP-a, osobne potrošnje.
Nakon što je u prvoj polovini godine osobna potrošnja potonula za gotovo 10 posto, treći kvartal donio je pad od 6,9 posto. Dio ovog usporavanja leži u niskoj bazi istog kvartala 2008. godine (rast osobne potrošnje od svega 0,4 posto), ali i nešto većoj potrošnji stanovništva tokom ljetnih mjeseci odnosno rane jeseni usljed turističke sezone, odnosno priprema za novu školsku godinu.
Istodobno, po prvi put nakon 22 uzastopna kvartala rasta, državna potrošnja zabilježila je pad od 0,6 posto u odnosu na isto razdoblje 2008. godine. Pad državne potrošnje posljedica je, zakašnjele, prilagodbe rashoda snažnoj kontrakciji proračunskih prihoda.
Kratkoročno će fiskalno prilagođavanje (iako još uvijek nedovoljna i neodrživa s obzirom na strukturu proračunskih rashoda) negativno uticati na privredni rast, dok će se pozitivan uticaj kroz privredu osjetiti u dužem roku.
Međutim, fiskalno prilagođavanje osnov je svih budućih reformi koje stoje pred Hrvatskom, a popis je popriličan, navode analitičari PBZ-a.
Neočekivano usporavanje pada na -10,5% u trećem kvartalu zabilježile su investicije u fiksni kapital. Neočekivano s obzirom da mjesečni podaci o kretanju građevinskih radova nisu ukazivali na takvo kretanje, pa zaključuju da je spomenuto usporavanje ipak prije posljedica niske baze trećeg kvartala 2008. nego stvarnih kretanja u dijelu investicijske aktivnosti.
Pozitivan doprinos kretanju BDP-a i dalje dolazi od neto inostrane potražnje, iako u ne tako izdašnom obliku kao u prethodna dva kvartala. Izvoz roba i usluga zabilježio je pad od 17,6 posto na godišnjem nivou. No, s obzirom da izvoz roba i usluga (zbog turističke sezone odnosno snažnog pada turističkog prihoda) ima daleko veći značaj u trećem kvartalu nego što je to slučaj u drugim kvartalima, negativan efekt na ukupni BDP bio je i daleko više izražen.
Istovremeno, uvoz dobara i usluga zabilježio je pad od 23,5 posto odnosno nešto manje nego što je to bio slučaj u prethodnom kvartalu.