ZAGREB, Grci danas odlučuju žele li prihvatiti mjere štednje ili će prihvatiti bankrot države i sve što on nosi sa sobom. Procjenjuje se da grčke banke imaju još samo 500 miliona evra gotovine, a prva žena centralne banke u Grčkoj, Louka Katseli, tvrdi da će u bankomatima nestati novca za vrijeme glasanja.
Tržišta kapitala nisu jako reagovala, berze su lagano pale, a evro je zadržao veći dio vrijednosti i prema dolaru i prema švajcarskom franku.
Tržišta obveznica nisu divljala. Stvara se prividni mir koji bi, po procjenama znalaca, mogao trajati do sutra, ali ako se dogodi potres Hrvatska će biti pod povećalom, piše Večernji list.
Uz ubrzani rast javnog duga koji je dostigao 288,5 milijardi kuna u martu, čime je u tri mjeseca zabilježen rast od 9 milijardi kuna, prati ga izuzetno niski rast od samo 0,5 odsto BDP-a, i to u posljednjem tromjesečju, što bi na godišnjem nivou donijelo širenje ekonomije za manje od 1,5 milijardi kuna u protekloj godini.
U toj kombinaciji, Hrvatska je zemlja sa najlošijim performansama nakon Grčke, koja je zabilježila rast od 0,2 odsto.
– Po premiji rizika drugi smo najlošiji u EU nakon Grčke. Imamo jednu od najbržih stopa rasta javnog duga. To znači da bi se Hrvatskoj spread mogao povećati više nego drugima – komentarisao je Željko Lovrinčević koji posljednje dvije godine upozorava da se mora zaustaviti nagli rast javnog duga prije nego što se promijene uslovi na tržištu kapitala te da Hrvatska živi u posuđenom vremenu na temelju niskih kamatnih stopa.
Posljednje zaduženje iz marta Hrvatska je ugovorila uz kamatu od tri odsto, što je upola niža cijena nego u vrijeme finansijske krize 2009., ali cijena zaduženja već raste.
Desetogodišnja obveznica u ovom trenutku Hrvatsku bi koštala najmanje 3,3 odsto jer je premija rizika skočila na 320 bodova.
Bez reformi i uz rast kamata u SAD-u, što se očekuje u septembru, a u Evropi što se predviđa za drugu polovicu 2016., ti će uslovi postati puno teži.
Iako glavni ekonomist Splitske banke, Zdeslav Šantić, očekuje da će evropska centralna banka neutralizirati udar na tržište koji može učiniti Grčka, postoji realna opasnost za dublje poremećaje, što će Hrvatsku koštati.
„Budu li poremećaji dublji, cijena zaduživanja za državu bi rasla, a u takvim okolnostima bi pod pritiskom rasta bila i cijena zaduženja građana i kompanija“, kaže Šantić.
