ZAGREB , Zahvaljujući rastu potrošnje, industrijske proizvodnje i investicija, kao i pozitivnom doprinosu turizma, makroekonomisti procjenjuju da se rast hrvatske privrede u prvom tromjesečju ubrzao na više od dva odsto.
Državni zavod za statistiku (DZS) objaviće sutra prvu procjenu bruto domaćeg proizvoda (BDP) u prvom tromjesečju, a osam makroekonomista, koji su učestvovali u anketi Hine, procjenjuje u prosjeku da jeprivreda porasla za 2,4 odsto u odnosu na isti period prošle godine.
Njihove procjene rasta kreću se u rasponu od dva do 2,8 odsto. Biće to već šesto tromjesečje zaredom kako BDP raste, i to brže nego u prethodnom, kada je privreda porasla 1,9 odsto na godišnjem nivou.
Makroekonomisti u anketi Hine navode da se rast privrede ponajviše zahvaljuje jačanju lične potrošnje.
Na to ukazuje uspon prometa u trgovini na malo već 19 mjeseci zaredom, što nije zabilježeno još od 2007. Pritom je u prvom tromjesečju maloprodaja porasla za 3,2 odsto u odnosu na isti period prošle godine.
“Nastavak rasta lične potrošnje temelji se na povećanju prometa u trgovini na malo, što odražava blago pozitivna očekivanja potrošača“, navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.
A rast potrošnje zahvaljuje se rastu plata, deflaciji i niskim cijenama energenata, što dovodi do povećanja raspoloživog dohotka građana.
Prema podacima DZS-a, prosječna neto plata isplaćena za mart iznosila je 5.722 kune, što je nominalno 1,9 odsto više nego u istom mjesecu prošle godine.
Makroekonomisti ističu i kako su u proteklom kvartalu ostvareni odlični rezultati u turizmu, zahvaljujući ranijem terminu uskršnjih blagdana.
“U prva tri mjeseca ove godine u odnosu na isti period 2015. broj ostvarenih noćenja turista viši je za 18,9 odsto, te je dostigao na 1,67 miliona. To će se zasigurno pozitivno odraziti na rezultate bilansa plaćanja i na izvoz usluga kao komponente BDP-a”, ističe se u anketi Hine.
Pozitivno će na BDP uticati i jačanje industrijske proizvodnje, koja neprestano raste već 14 mjeseci zaredom, što je najduži niz rasta od 2007. godine. Pritom je u prvom tromjesečju proizvodnja porasla za 6,8 odsto u odnosu na isti lanjski kvartal.
Na ubrzanje rasta BDP-a uticaće “očekivano dodatno ubrzavanje lične potrošnje, nastavak trenda blagog oporavka investicijske aktivnosti te snažan rast industrijske proizvodnje”, navodi jedan od makroekonomista.
Očekuje se i nastavak rasta bruto investicija u fiksni kapital, koje su u prethodnom tromjesečju porasle za 3,7 odsto na godišnjem nivou treći kvartal zaredom.
“Očekujemo rast investicija, na što ukazuje rast fizičkog obujma građevinskih radova za 3,8 odsto u prva dva mjeseca ove godine te podatak o rastu uvoza kapitalne opreme“, navodi jedan od makroekonomista.
S druge strane, robna razmjena mogla bi imati neutralniji uticaj nego u prethodnim tromjesečjima, kada je snažan rast izvoza pozitivno uticao na BDP.
Prema podacima DZS-a, vrijednost hrvatskog robnog izvoza porasla je u prva tri mjeseca ove godine 2,9 odsto u odnosu na isti lanjski period na 20,3 milijarde kuna.
To se ponajviše zahvaljuje rastu privrede Evropske unije, najvećeg hrvatskog spoljno trgovinskog partnera. Uvoz je istovremeno porastao za 1,8 odsto, na 33,3 milijarde kuna.
Tako je manjak u robnoj razmjeni Hrvatske sainostranstvom iznosio oko 13 milijardi kuna, što znači da je bio 0,07 odsto viši nego u istom periodu lani.
“Doprinos neto izvoza vjerojatno će biti neutralnijeg karaktera, s obzirom da je trgovinski deficit ostao gotovo nepromijenjen. Dobar start turističke godine pozitivno će se odraziti na izvoz usluga”, navodi se u anketi Hine.
I dok se od investicija očekuje pozitivan doprinos BDP-u, analitičari nisu sigurni u pozitivan doprinos državne potrošnje, koja je u prethodnom kvartalu porasla za 0,8 posto na godišnjem nivou.
“Povišena neizvjesnost u razdoblju pred i neposredno nakon formiranja nove Vlade obeshrabrila je ulaganja javnog sektora, kao i potrošnju države tijekom prvog tromjesečja”, navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.
Zahvaljujući dobrim pokazateljima u prvom tromjesečju, većina makroekonomista povećala je procjene rasta privrede u cijeloj 2016.
Prema najnovijoj anketi Hine, osam makroekonomista u ovoj godini u prosjeku očekuju rast BDP-a za 1,4 odsto, dok su prije tri mjeseca procjenjivali da će rast iznositi 1,2 odsto.
Pritom se njihove procjene rasta kreću u rasponu od 1 do 1,8 odsto.
Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) nedavno je, povećala procjenu rasta hrvatskog BDP-a u ovoj godini s 0,5 na 1,5 odsto. Takav rast očekuje i Ekonomski institut Zagreb (EIZ).
Još je optimističniji Međunarodni monetarni fond (MMF), koji procjenjuje da će rast iznositi približno 1,9 odsto.
Slijede Evropska komisija i Hrvatska narodna banka (HNB), koje očekuju rast BDP-a od 1,8 odsto.
To je blizu procjena Vlade, koja je budžet temeljila na očekivanom rastu privrede od dva odsto.
Pozitivno će u ovoj godini na privredu, smatraju makroekonomisti, uticati još jedna dobra turistička sezona i nastavak rasta potrošnje.
Međutim, “iako se pouzdanje potrošača nešto poboljšalo, u ovoj godini zasad nema jačeg stimulansa za ubrzavanje osobne potrošnje, dok investicijska aktivnost uvelike ovisi hoće li se oporaviti povjerenje investitora da su kreatori ekonomske politike sposobni u brzom roku poboljšati okruženje za investicije“, navodi jedan od makroekonomista u anketi.
Ističe kako je nacionalni program reformi poticajan dokument, ali da sada slijedi njegova implementacija, koja će potvrditi ili oslabjeti povjerenje poduzetnika u ekonomsku politiku Vlade.
Puno toga ovisiće i o vanjskom okruženju, poput rasta privrede EU-a, kretanja cijena nafte i kamata na svjetskom tržištu kapitala.
“U slučaju još jedne izvanredne turističke sezone, poboljšanja investicijske klime i snažnijeg povlačenja sredstava iz EU fondova, mogli bismo povećati procjenu rasta BDP-a u ovoj godini. S druge strane, odgoda konsolidacije javnih finansija i zadržavanje nepovoljnog poslovnog okruženja zasigurno bi negativno uticali na kreditni rejting države i investicije, a posredno i na troškove zaduživanja”, zaključuje jedan od makroekonomista u anketi. Hina