BEOGRAD, Sve veći broj velikih globalnih fondova, bježeći od dužničke krize u evrozoni, okreće se tržištima obveznica u manjim zemljama poput Srbije.
Pojedini stručnjaci za finansijsko tržište smatraju da to nije ništa neobično jer investitori žele da diverzifikuju svoja ulaganja, a spremni su i na veći rizik zbog boljeg prinosa.
Američki list Volstrit džornal naveo je primjer fonda Global makro absolut fand, u vlasništvu američke korporacije Iton Vens, koji na srpskom tržištu obveznica ima udio od čak 12 odsto.
A obveznice Vlade Srbije čine treću po veličini investiciju tog fonda u ovoj godini nakon onih SAD i Kine.
Prodekan Beogradske bankarske akademije Mališa Đukić tim povodom kaže da investicione kompanije i fondovi dio svog portfolija ulažu u rastuća tržišta, odnosno tržišta zemalja u tranziciji da bi ostvarili veće stope prinosa, ali je uslov za to – da prihvate veći nivo rizika.
“Slikovito rečeno, ako imate deset jaja, možete ih nositi u jednoj ili u dvije korpe. Ako ih nosite u dvije korpe, rizik je mnogo manji, pa tako, ako jedna ispadne, druga korpa će vam ostati u ruci”, objasnio je Đukić strategiju investitora.
“Tako se ovdje događa da vi ulažete u tržišta koja su rizična, ali u ukupnoj vrijednosti vašeg portfolija one nose relativno malo učešće”.
Đukić kaže da je kamatna stopa po kojoj bi se Srbija mogla zaduživati na međunarodnom tržištu između šest i sedam procenata godišnje, odnosno da je ona na približno istom nivou sa zemljama u regionu sa sličnim nivoom rizika.
Kao primjer gdje praktično nema rizika, on je naveo njemačke obveznice, gdje za tu vrstu hartija s rokom dospjeća od deset godina, kamatna stopa iznosi oko 1,3 odsto.
“Za kratoročne njemačke obveznice čak važi i negativna kamatna stopa, što zapravo znači da, ako ste vi kupac tih obveznica, vi plaćate državi da vam omogući kupovinu, a ne ona vama. To samo pokazuje koliko su investitori spremni da sklone novac u sigurne, državne, ruke, a ne da ga plasiraju u druge izvore “, tvrdi Đukić. Tanjug