PODGORICA – Ako se komunikacijama posvećuje dovoljno pažnje, ako se one vode strateški kad krize nema, onda će se i krizna komunikacija lakše riješiti.
Rekla je ovo u intervjuu za CAPITAL Eleonora Albijanić specijalista za eksternu komunikaciju u Elektroprivredi Crne Gore govoreći o svojim iskustvima sa PR-om.
Albijanićeva, koja se inače, odnosima s javnošću bavi već 30 godina, predsjednica je crnogorskog Udruženja za odnose s javnošću i prva dobitnica PRO PR nagrade iz Crne Gore.
Ove godine će biti jedan od predavača na ovoj konferenciji na kojoj će, između ostalog, govoriti o suštini PR profesije.
CAPITAL: Koliko je za Vas značajno biti jedan od predavača na PRO PR konferenciji?
ALBIJANIĆ: Svako učešće na PRO PR konferenciji pričinjava mi veliko zadovoljstvo. Od 22 konferencije, mislim da nisam bila samo na četiri, što dovoljno govori koliko je cijenim i koliko je značajna. Najveći izazov uvijek predstavlja scenario u kojem ste predavač na stručnoj konferenciji, gdje u publici sjede vaše kolege koje uglavnom znaju sve što i vi znate. Tada treba osmisliti priču koja će privući pažnju, ispričati je na svoj način i prenijeti svoje iskustvo.
CAPITAL: Koji je značaj ove konfrencije za oblast odnosa s javnošću?
ALBIJANIĆ: Svaki organizovani i formalizovani susret struke je od velikog značaja za oblast odnosa s javnošću. Upoznaju se nove kolege, širite vašu mrežu, povezujete se i uvezujete, naučite nešto novo, kroz razmjenu iskustava sa kolegama dobijate potvrdu uspješnosti svog rada, i naravno, PRO PR konferenciju karakterišu nezaboravna druženja. Danijel se potrudi da globalnom skupu, u svakom mjestu u kojem se konferencija organizuje, da lokalni pečat.
CAPITAL: Na šta ćete konkretno Vi bazirati svoje predavanje?
ALBIJANIĆ: Tema konferencije je „Novi pravci, novi izazovi“, a moje predavanje nosi naziv „Something old, something new, something borrowed, something blue“ („Nešto staro, nešto novo, nešto pozajmljeno, nešto plavo….“).
Ova tradicija je zasnovana na staroengleskoj rimi koja datira iz Lankašira iz 19. vijeka, a opisuje stvari koje mlada treba da ima na dan vjenčanja, kako bi brak bio uspješan. Gdje je tu kopča sa PR-om? Pozadinsko značenje svake stvari pobrojane u rimi – kontinuitet, optimizam za budućnost, posuđena sreća, čistoća, ljubav, vrijednost, prosperitet i te kako ima vezu za PR-om. Mi, koji volimo i istinski se bavimo svojim poslom, u stvari smo u braku sa PR-om. Volimo ga, sa njim smo 24 sata dnevno, a ključ uspjeha je, kao u svakoj vezi, povjerenje. Suština profesije odnosa s javnostima jeste izgradnja i njegovanje povjerenja između organizacije i njenih ciljnih javnosti. A javnosti jedne organizacije su mnogobrojne. Upravo to je ono što naš posao čini vrlo kompleksnim. I zato će se moje izlaganje kretati u rasponu od toga mogu li nove tehnologije, konkretno vještačka inteligencija, graditi odnose povjerenja sa našim javnostima do toga da li je povjerenje (ne)obnovljiv izvor. O tome ću pričati priču.
CAPITAL: Koliko javni sektor u Crnoj Gori pridaje važnost odnosima s javnošću?
ALBIJANIĆ: Gotovo svi mi, koji se bavimo komunikacijama, nailazimo na situacije u kojima se „svi za stolom“ razumiju u naš posao, komentarišu ga i ponekad ne žele da saslušaju savjete profesionalaca. Pa se često u javnom prostoru „sudaraju“ iste informacije sa različitim porukama. Definitivno se u javnom sektoru pridaje važnost PR-u, ali se rijetko strateški vodi i ne iskorišćavaju se svi kapaciteti i mogućnosti koje nudi. U prilog ovome govore i rezultati najnovijeg istraživanja Asocijacije za odnose s javnošću i komunikacije (PRCA), za jugoistočnu Evropu, gdje čak 34 odsto ispitanika smatra da se uloga PR-a i komunikacije još ne cijeni dovoljno u upravljačkim strukturama organizacija, dok se 30 odsto ispitanika osjeća cijenjeno, ali konstantno mora da opravdava svoje postojanje, umjesto da dokazuju svoju vrijednost. Zato možemo reći da se trenutno i dalje suočavamo sa izazovom održivog uticaja PR-a u organizacionom kontekstu. Upravo razmjenom iskustava sa kolegama iz okruženja i šire, možemo lakše prevazići slabe tačke koje je istraživanje identifikovalo, a to se prije svega odnosi na mjerenje i evaluaciju našeg rada. Upravo to je jedan od načina kako možemo pokazati i dokazati koliko je doprinos naše profesije bitan za uspjeh jedne organizacije. Na taj način pomoći će se i PR profesionalcima da zauzmu zasluženo mjesto i poziciju u organizaciji i da njihov rad bude cijenjen i vrednovan na pravi način.
CAPITAL: Koja je važnost PR-a u kriznim situacijama?
ALBIJANIĆ: Znate kako kažu, „U dobru je lako dobar biti, na muci se poznaju junaci“. Sve što (ne)znamo, u krizi dođe do izražaja. Ako se komunikacijama posvećuje dovoljno pažnje, ako se one vode strateški kad krize nema, onda će se i krizna komunikacija lakše riješiti. Ako u vremenima kad krize nema kompanija radi na planu kriznog menadžmenta i na osnovu njega, planu krizne komunikacije, ako unaprijed predviđa i promišlja o kriznim situacijama, ima spremne scenarije, organizuje vježbe krizne komunikacije, onda se na krizu može gledati kao šansu i priliku, a ne opasnost i prijetnju. Kriza obično izbije kada joj se najmanje nadate, uvijek nosi sa sobom dozu stresa, a u PR-u nema gotovog rješenja koji se može primijeniti na određenu situaciju, pa je svaka kriza jedna nova avantura i dobar poligon za validaciju i valorizaciju vašeg vođenja komunikacija. A naučene lekcije poslije svake krize su najbolja dodatna vrijednost PR radu.
CAPITAL: Na koji način se oblast odnosa s javnošću promijenila u posljednjih deset godina?
ALBIJANIĆ: Jedan naš kolega, kojeg smo imali priliku i da čujemo na jednoj od prethodnih PR konferencija, Maksim Behar, u svojoj knjizi govori o PR revoluciji, promjene koje se dešavaju ne da vode samo do evolucije, već revolucije PR-a. Znači, govorimo o tektonskim promjenama. Ono što je bilo na snazi prije deset ili čak pet godina više nije relevantno. Moramo bukvalno svakodnevno živjeti maksimu „promjena je jedina konstanta“. Moramo stalno učiti, biti u toku i prilagođavati se novim trendovima, a više nego ikad smo multipraktici, jer vrijeme tako zahtijeva. Promjena koju bih istakla, a ima veliki uticaj na našu profesiju, je plaćanje prostora da biste plasirali vijest. Danas sve ima svoju cijenu, pa i saopštenje za javnost koje košta 350 evra. Da ne pričam o Chat GPT-u, na osnovu dobrih inputa, piše poruke, PR planove i strategije… društveni mediji nametnuli su komunikaciju u realnom vremenu, sve vremenske zakonitosti su izbrisane. Sjećamo se davnih pravila krizne komunikacije, reagujte u roku od dva sata, danas ako to ne uradite u roku od dva minuta, u problemu ste. A već sjutra nas čeka novi algoritam….novi kanal komunikacije…nova lažna vijest.
CAPITAL: Bojana Ninković