TIRANA, Avantura ili dobra investicija? Sve više ljudi i sa istoka i sa zapada Evrope kupuju nekretnine na obali Albanije, a razlog tome nisu samo još uvijek niske cijene.
Albanija je dugo bila “crna rupa” Evrope. Stranci koji su tamo ljetovali često su se smatrali avanturistima i pomalo ludima. No danas se mnogi Evropljani odlučuju i na još veću avanturu: kupuju nekretnine na albanskoj obali.
Svein Augland je jedan od novih stanovnika ove države jer je prošle godine kupio stan u Sarandi.
„Znao sam samo da je Albanija bila komunistička zemlja i čuo sam užasne priče o albanskoj mafiji. Moja žena me je navela da se zainteresiram za tu zemlju i tako je putovanje počelo”, kaže ovaj Norvežanin.
„Moj prvi dojam o Albaniji: odlična klima, malo turista, ljubazni ljudi i vrlo zdrava hrana. Najvažnije je da se do Albanije lako doći iz Norveške, jer ranije smo imali kuću u Brazilu”. Albanija ga podsjeća na Italiju i Grčku, ali da je još „netaknuta” u usporedbi s njima.
Pored Norvežana kao što je Svein Augland, nekretnine u Albaniji kupuju i Šveđani, Danci, Francuzi i Poljaci. Prošle godine su i Ukrajinci otkrili tu balkansku zemlju. Nema tačnih brojki, ali smatra se da se oko 400 stranaca okućilo u Albaniji, kaže Ilir Konomi iz agencije za prodaju nekretnina „Albania Property Group”.
„Zapadni Evropljani se bitno razlikuju od onih sa istoka. Dok Norvežani rado kupuju velike apartmane, Ukrajinci prije svega gledaju na cijenu. Trenutno ima mnogo zainteresiranih iz Velike Britanije. Mogu reći kako se nakon referenduma o Brexitu zanimanje povećalo za 15 posto.”
Tržište nekretnina na albanskoj obali ima koristi od sve više turista u tu zemlju. Tamo redovito obično provode odmor Albanci iz Kosova i iz svih dijelova svijeta, ali ima i sve više drugih turista.
Albanska carina je 2015. evidentirala više od 620 tisuća turista u tu zemlju, što je veoma mnogo za zemlju sa ukupno tri milijuna stanovnika. A to zanimanje se odražava i na tržište nekretnina, kaže Konomi:
„Uglavnom se kod nas raspituju za stanove na obali. Mnogi od njih su prvo ovdje došli kao turisti i kasnije su se odlučili i nešto tu kupiti.”
Konomi je uvjeren da će biti još bolje: sve se više zna za ljepote Albanije, a u međuvremenu se tamo ljetovanje može rezervirati i na velikim turističkim internetskim portalima.
„Ova zemlja ne nudi samo sunce, more, dobru klimu, divnu prirodu i susretljive ljude. Turiste privlače i niske cijene. Apartman se može tu dobiti za 30.000 do 60.000 evra i kod ovako niskih kamata mnogi razmišljaju o takvoj investiciji.”
Povoljna cijene je i Hans-Dietera Blasera iz Münchena navela na kupnju stana u Sarandi: „Cijena je bila u redu obzirom na rizik uložiti novac u ovu zemlju. Lokacija je izvanredna. Sve u svemu, vrlo sam zadovoljan.”
Upravo je obalni gradić Saranda prvi izbor stranih kupaca. Naime, on leži nasuprot grčkog otoka Krfa gdje je i zračna luka povezana sa mnogim mjestima u Evropi.
To je bio argument i za Norvežanina Christen Dale da tamo kupi stan: „U međuvremenu smo tamo ljetovali i sve više volimo ovo mjesto. Čuli smo da postoji kriminal, ali do sad ništa nismo primijetili. Saranda mi se čini miroljubivom kao bilo koji gradić u Norveškoj. Jedini problem nam je jezik, ali ovdje mnogi govore engleski.”
Ali takva „albanska avantura” ima i svojih drugih opasnosti, kako svjedoči više novih ljetnih stanovnika te zemlje. Naime, mnoge nekretnine uz obalu su sagrađene bez dozvole tako da i Norvežanin Dale savjetuje da se dobro provjeri kupoprodajni ugovor – i da li ono što kupujete uopšte postoji u zemljišnim knjigama. A onda tu dolazi i birokracija, o čemu nam svjedoči i Minhenčanin Blaser:
“Državna uprava nikako da se pokrene sa mjesta i nije bilo lako bilježnički potvrditi kupnju.”
Razlog je najčešće što vlada kaos u zemljišnim knjigama.
Ilir Konomi je svjestan nedostataka birokratije u njegovoj domovini:
„Mi u našoj agenciji pomno pazimo na sve i sve provjerimo prije nego što nešto ponudimo stranim mušterijama. Ali imate pravo, često nedostaje upis u zemljišne knjige.”
Mnogi Albanci se nadaju kako će reforme tamošnjeg pravosuđa konačno donijeti oporavak njihove zemlje. Ali dok se ta nada ne ispuni moglo bi proći još mnogo ljeta. Jer kako sažima Svein Augland:
“Albanija je istovremeno razvijena i nerazvijena zemlja.” Deutsche Welle