Ako stanu vodeće firme u RS nastaće haos

BANJALUKA, Ova godina će za radnike u privredi RS biti daleko teža nego prethodne zbog uticaja svjetske ekonomske krize na domaća preduzeća, što za posljedicu već ima sve više otkaza i smanjenja plata, kazao je Obrad Belenzada, predsjednik Konfederacije sindikata RS.
On je kazao da posebnu opasnost predstavlja smanjenje proizvodnje u preduzećima iz rudarskog i metaloprerađivačkog sektora, kao nosiocima privrednog razvoja RS i BiH.
Belenzada predlaže vlastima da sagledaju mogućnost pomoći preduzećima koja imaju tržište, te da radnicima koji ostanu bez posla povežu radni staž, a kritikuje veliki jaz između plata u javnom sektoru i privredi.
   U velike poslovne probleme zapali su Rudnik Sase iz Srebrenice i fabrika “Birač” iz Zvornika, koji za sobom mogu povući druga preduzeća, poput “Boksita” iz Milića. Kako Konfederacija sindikata RS gleda na tu situaciju?
BELENZADA: Kada smo ranije upozoravali šta će nas zadesiti, onda su nas neki kritikovali da smo pesimisti. Sada se pokazuje da smo samo realno procjenjivali situaciju i upozoravali vlasti da preduzmu mjere kako bi ova situacija bar bila ublažena. Naprotiv, nisu bili u pravu oni koji su govorili da će kriza zaobići RS, već mi se čini da smo se prvi našli na njenom udaru. U RS, ali i cijeloj BiH, dovoljno je da stanu dva-tri strateška preduzeća pa da nastane potpuni haos. Ako bi proizvodnju zaustavile kompanije “ArcelorMittal”, “Birač” i “Aluminij”, došla bi maltene u pitanje privreda čitave BiH, jer se radi o okosnici našeg izvoza.
   Šta bi Vlada RS trebalo da preduzme kako bi bile spriječene, odnosno ublažene posljedice svjetske krize po privredu i radnike?
BELENZADA: Vlada RS morala bi snimiti situaciju u svakom većem izvozno orijentisanom preduzeću pojedinačno kako bi vidjela na koji im način može pomoći, imaju li tržište i kako mogu opstati. Ukoliko imaju tržište, onda im treba pomoći, a tamo gdje dođe do otpuštanja, radnicima treba povezati radni staž, barem dok traju negativne okolnosti na tržištu. Bio bi red da Vlada RS jednom podvuče crtu i svim radnicima poveže radni staž i striktno kontroliše buduće plaćanje doprinosa za penzijsko i zdravstveno osiguranje kako se to ne bi ponovo nagomilalo.
   Vjerujete li da će ova godina za radnike biti teža od nekoliko prethodnih?
BELENZADA: Biće mnogo teža. Volio bih da se pokaže da sam se prevario, ali se bojim da ću biti u pravu. Već imamo primjere preduzeća gdje se dijele otkazi i smanjuju plate, a tek nas, prema procjenama ekonomista i poslodavaca, pravi problemi čekaju. Zbog toga apelujem na političare da ove godine ostave po strani ustavne reforme i jalove priče, te da se okrenu rješavanju problema u privredi. Promjena uređenja države može sačekati i bolja vremena, za razliku od problema privrede i radnika koji nemaju vremena za čekanje.
   Kako komentarišete veliki jaz između plata u javnom sektoru i privredi, u korist ovih prvih?
BELENZADA: Smatram da je sistem raspodjele u RS narušen prošlogodišnjim stoprocentnim povećanjem plata budžetskim korisnicima, kojih je, uz to, sve više, a siguran sam da ih ima viška. Naša privreda ne može finansirati ovakvu administraciju. Sada smo maltene došli u situaciju da je sramota biti radnik, djeca bježe od zanata i, sa druge strane, svi trče u administraciju. Cjelokupna politika zapošljavanja mora se promijeniti, jer u svim razvijenim zemljama zaposleni u administraciji imaju manje plate, ali zato sigurnije radno mjesto, dok kod nas imaju i solidne plate i sigurnost. Zaposleni u javnom sektoru nisu imali ovoliko privilegija ni u bivšem samoupravljačkom sistemu.
   Na koji način riješiti taj problem?
BELENZADA: Konfederacija sindikata RS je predlagala da se na svim stavkama budžeta RS za ovu godinu skine pet odsto i da ta sredstva budu usmjerena u podršku privredi, ali to nije podržano. Usvojenim budžetom je tako za podsticaj privredi predviđeno 10 miliona KM, što je vrlo mali iznos, zbog čega će se kroz rebalans vjerovatno morati rješavati zbrinjavanje radnika koji ostanu bez posla. Naš prijedlog je išao u pravcu da se kroz podršku preduzećima radnici zbrinu na svojim radnim mjestima, a ne da ih Vlada kasnije zbrinjava kada odu na Biro za zapošljavanje. Nezavisne N.