SARAJEVO, Uprkos brojnim potencijalnim, ali rijetko zastupljenim načinima na koje se šljive mogu koristiti, najveći dio njih proizvedenih u Bosni i Hercegovini propadne.
Manje je poznato da se od ovog voća može proizvesti gorivo, te da ponekad kilogram mesa šljive dostiže cijenu i do 1.000 KM.
Prema podacima Agencije za unapređenje stranih investicija Bosne i Hercegovine (FIPA), BiH je 15. država po proizvodnji šljiva u svijetu.
Iako nema pravih podataka, FAO, odnosno Svjetska organizacija za hranu i poljoprivredu, donosi podatak da se godišnje u BiH proizvede od 120.000 do 150.000 tona šljive. Od toga većina propadne, i to do 30 posto, dok se između 20 i 30 procenata prerađuje u alkoholna pića, koja štete svima. Samo između 30 i 40 posto šljive prerađujemo u korisne proizvode poput: suhih šljiva, bestilja ili recelja, džemova, kompota i voćnih salata ili ih koristimo neprerađene za jelo.
“Nekad su se sokovi proizvodili industrijski, a danas se to radi samo na nivou pojedinih domaćinstava”, navodi Midhat Jašić, redovni profesor nutricionizma na Tehnološkom fakultetu u Tuzli.
Navodi da se iz Bosne i Hercegovine izvozi samo oko 10.000 tona.
Jašić smatra da je razlog što se vrlo malo izvoze šljive, i to pretežno suhe, uglavnom u zemlje Zapadne Evrope, u tome da njihov kvalitet još nije u rangu sa proizvodima iz Čilea, Francuske i Kalifornije, koji su ovom bh. proizvodu najveći konkurenti.
Ove godine su vremenski uslovi pogodovali uzgoju šljiva, pa su rodile i neke sorte koje rijetko uspijevaju. Ipak, sagovornik AA tvrdi da će ove, kao i prethodnih godina, desetine hiljada tona kvalitetne šljive propasti.
Šljiva ima veliki značaj za ljudski organizam u smislu poboljšavanja želučane probave hrane. Od višestrukog je značaja i za privredu, a malo je poznato, ističe Jašić, na koje se sve načine šljive mogu koristiti.
Iako je šljivopita najčešća asocijacija kada se ovo voće spomene u kontekstu kolača, šljive se upotrebljavaju i za proizvodnju sastojaka koji se koriste prilikom pravljenja torti.
Osim standardne prerade, iz sjemenke šljive može se proizvesti marcipan, koji se koristi za pravljenje torti i poslastica, jer je po svom sastavu sjeme slično onom iz badema. Ljuska se može koristiti u proizvodnji šećera i aktivnog uglja, koji je značajan u medicini. Takođe, moguće je proizvesti i gorivo za grijanje koje je visoke kaloričnosti, a samim tim i kvaliteta; tona takvog goriva košta 100 KM.
“Koštica takođe sadrži i vitamin B12. Pokožica šljive je posebno vrijedna, a iz mesa šljive mogu se izdvojiti ljekovite karakteristike. Tada kilogram košta i do 1.000 KM”, naveo je Jašić. Agencija Anadolija
2 komentara
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
Ja mili Bože, šta ovaj ”stručnjak” navede pa ostade živ i on nam uči djecu.
ne vidim razloga, da ovaj ”stručnjak”, radi gdje radi sa koju hiljadu KM, a mogao bih milione da uzme na par tona šljiva, da ih prerađuje na način kako opisuje 1 tona šljive = 1 milion KM.
Od nas dvojice on ili ja Psihijatrija Sokolac, ja ako je tačno, a on ako nije.
Da i zato su tu ti ”strućnjaci” koji ce nam zabraniti da korsitimo kako smo koristli godinama, još da zabrane rakiju da pećemo