SARAJEVO – Uvođenje akciza na električnu energiju, plin i ugalj, kako se predviđa izmjenama i dopunama Zakona o akcizama u BiH, samo će biti dodatno opterećenje za kućni budžet građana, ali i privredu, kažu naši sagovornici.
Iako ove izmjene još nisu ugledale svjetlost dana, procurili su neki njegovi detalji poput ovog, a ekonomski analitičari i dio političara smatraju da će se to značajno odraziti na građane i privredu.
Tako Faruk Hadžić, ekonomski analitičar, smatra da nova rješenja koja su utvrđena ovim dokumentom imaju lošu, ali i dobru stranu.
Po njegovom mišljenju, zabrinjava to što se ovakvim rješenjima planira uvođenje novih akciznih proizvoda.
“Loša strana je što se planira uvođenje novih akciznih proizvoda, poput električne energije. Istina, navedeno je da bi od naplate bili izuzeti prirodni plin i kruta goriva koji se koriste u domaćinstvima, prirodni plin koji se koristi kao pogon za motorna vozila, električna energija koja se koristi u domaćinstvima te električna energija koja u procesu proizvodnje čini više od 50 posto troška proizvoda”, objavio je Hadžić na Facebooku.
Ipak, izvjesno je da bi na ovaj način moglo doći do povećanja cijene struje za privredu, a time do rasta troškova proizvodnje, što će se opet odraziti na višu cijenu proizvoda i rast troškova života.
“Zasad nije poznato da li će prikupljena akcizna sredstva novim zakonom namjenski usmjeravati, npr. akcize na duhan u zdravstveni sektor, akcize na gorivo za cestogradnju, akcize na električnu energiju u ekologiju i slično”, ističe Hadžić.
Dobra strana, po Hadžiću, je što bi se kroz ovaj zakon ukinula akciza na denaturisani alkohol koji se koristi u proizvodnji i preradi neprehrambenih proizvoda (npr. dezinfekcionih sredstava).
Dodaje da ovaj zakon mora imati jasnu namjenu i cilj u koji će se sredstva usmjeriti.
“Ukoliko novi zakon ne bude ponudio jasnu namjenu gdje će se ova sredstva usmjeriti, onda će on imati isključivo funkciju da uzme što više para iz džepova građana i privrede kako bi se nastavio održavati preglomazni i neefikasni državni aparat”, zaključio je Hadžić.
I ranije je bilo pokušaja iz Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH da se progura novi zakon koji bi uključio nove proizvode na koje bi se stavila akciza.
To potvrđuje i Mirsad Isaković, profesor na Ekonomskom fakultetu u Zenici, koji kaže za “Nezavisne novine” da su ti pokušaji bili 2016. i 2017. kada je UO UIO BiH i parlamentarnoj Komisiji za finansije i budžet dostavljen dokument koji predviđa akcize na struju, plin, ugalj, pivo i vino, te da to nije prošlo.
“Ponovo to sad rade u nedostatku sredstava od akciza i PDV-a. Hoće da namire sredstva i, ono što je vrlo važno, novi zakonski prijedlog bi značio jako veliko opterećenje za građane, a i samu privredu. Stvorio bi se veliki jaz između siromašnih i bogatih jer 60 posto stanovništva u BiH je na ivici siromaštva”, kazao je Isaković.
Većina parlamentaraca nije htjela komentarisati ovaj dokument jer, kako su istakli, nisu imali priliku pogledati ga, ali je stav i pozicije i opozicije da uvođenje akcize na električnu energiju neće podržati.
Branislav Borenović, poslanik PDP-a u Predstavničkom domu BiH, rekao je za “Nezavisne” da je to sramotan pokušaj “akcizne koalicije” te da je to “dublje zavlačenje ruku u džepove građana i da im uzima novac za svoje privilegije” te da to neće podržati.
Iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH za “Nezavisne” su kazali da je taj zakon još u formi prednacrta i da će UIO BiH tek u septembru sa stručnjacima raditi na njegovoj doradi.
“Ovaj nacrt još nije došao ni do Upravnog odbora UIO BiH, a nakon što Upravni odbor razmotri ovaj nacrt, on onda ide na Savjet ministara BiH, pa nakon toga u javnu raspravu, te pred parlamentarce”, rečeno je u UIO BiH.
Ističu da Direktiva EU prepoznaje akcizu na električnu energiju, ali da ona vjerovatno neće biti razmatrana u ovoj godini, a ni u narednoj jer je izborna. Nezavisne novine