BANJALUKA, SARAJEVO – Akcizna politika za cigarete i duvan u narednoj godini ne bi trebalo da utiče na cijene ovih proizvoda, potvrđeno je “Nezavisnim novinama” iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH.
Naime, Odluka o utvrđivanju specifične i minimalne akcize na cigarete i duvan za pušenje za 2022. godinu, koju je nedavno usvojio Upravni odbor UIO, nije donijela promjene u iznosu specifične akcize, dok je minimalna akciza povećana sa 3,25 na 3,33 KM za isto pakovanje.
“Međutim, to ne mijenja ništa u vezi s cigaretama koje se najviše prometuju, pošto je kod njih već ranije premašena ta minimalna akciza”, potvrdio je izvor “Nezavisnih novina”.
Ipak, sami proizvođači i distributeri imaju pravo da povise cijene, u skladu sa svojom poslovnom politikom, ali to moraju najaviti mjesec dana ranije.
“Ukoliko žele korigovati cijene, dužni su mjesec dana prije primjene o tome obavijestiti UIO BiH”, pojasnio je u izjavi za “Nezavisne novine” Ratko Kovačević, načelnik Odjeljenja za komunikacije i međunarodnu saradnju u UIO BiH.
Podsjetimo, prema odluci koju je usvojio UO UIO BiH, koja se zasniva na Zakonu o akcizama u BiH, od 1. januara 2022. godine minimalna akciza iznosiće 166,50 KM za 1.000 komada cigareta, odnosno 3,33 KM za pakovanje od 20 komada.
Novom odlukom specifična akciza ostala je na istom nivou, odnosno 1,65 KM za pakovanje cigareta od 20 komada, dok je minimalna akciza, dakle, povećana sa 3,25 na 3,33 KM za isto pakovanje.
Akciza na duvan za pušenje utvrđuje se u visini od 80 odsto minimalne akcize i iznosiće 133,20 KM po kilogramu.
Međutim, činjenica je da UO UIO BiH nije popustio uprkos jakim kritikama stručnjaka i potrošača, koji smatraju da je akcizna politika u BiH takva da nije primjerena kupovnoj moći i podstiče crno tržište.
BiH je, naime, zemlja sa najvećim nametima na cigarete u Evropi. Ta situacija izuzetno pogoduje razvoju crnog tržišta duvana i duvanskih proizvoda, jer su nameti otišli znatno iznad životnog standarda građana.
“Ukoliko poreska politika ne uvažava standard građana i ukoliko su ti porezi veliki, logično je da će građani posegnuti za alternativnim pa i nelegalnim načinima snabdijevanja. Pojačane kontrole treba nastaviti, ali i uključiti neka druga razmišljanja u vezi sa postojećom akciznom i poreskom politikom”, rekao je nedavno za “Nezavisne novine” Saša Grabovac, izvršni direktor Udruženja ekonomista SWOT.
Prema relevantnim podacima, iako su institucije zadužene za kontrolu sprovođenja zakona ove godine u odnosu na prošlu ostvarile višestruko veće zapljene cigareta i duvana, a što je donekle zaustavilo pad legalnog tržišta, procjenjuje se da smo i dalje evropski lideri kada je u pitanju crno tržište ovim proizvodima.
“Nezavisnim novinama” je u institucijama poput Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) i Granične policije (GP) BiH potvrđeno da su 2021. na ovom polju ostvarili mnogo bolje rezultate nego 2020. Ipak, procjenjuje se da više od 50 odsto tržišta čini crno tržište te da je godišnji gubitak privrede 150 miliona KM. Nezavisne novine