BANJALUKA, Prisustvo aflatoksina je utvrđeno u značajnom broju uzoraka stočne hrane, odnosno kukuruza, silaže i koncentrata, koje su do sada urađene u Veterinarskom institutu “Dr Vaso Butozan” Banjaluka.
Ovo je potvrdio Drago Nedić, direktor Veterinarskog instituta “Dr Vaso Butozan”, pojašnjavajući da je od marta ove godine do sada ukupno analizirano više od 3.000 uzoraka.
“Koliko uzoraka, koji su bili pozitivni na aflatoksin, se odnosi na ovogodišnji rod kukuruza nemoguće je utvrditi zato što na uzorcima ne postoji takva oznaka”, kazao je Nedić.
On je naveo da s obzirom na to da je uveliko počela berba kukuruza u Institut su već pristigli i uzorci ovogodišnjeg roda.
Vojislav Trkulja, direktor Poljoprivrednog instituta RS i član Stručnog tima za praćenje uticaja suše na stanje u agrarnom sektoru, koji je zadužen za praćenje situacije sa aflatoksinom, kazao je da je i u laboratoriji Instituta započela kontrola afaltoksina na stočnoj hrani.
“Mi ćemo prve rezultate imati za dvije sedmice otprilike, prvi uzorci su stigli na analizu, ali ne bih ništa o rezultatima govorio dok ne budemo sigurni kakvi su”, istakao je Trkulja.
On je naglasio da s obzirom na to da je i ove godine kukuruz pogodila velika suša, postoji veliki rizik da određeni dio ovogodišnjeg roda kukuruza bude zatrovan aflatoksinom.
Bojan Kecman, portparol Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, kazao je da je ova institucija formirala Stručni tim, koji će, u kontinuitetu pratiti uticaj suše na obim i kvalitet poljoprivrednih proizvoda, sa posebnim osvrtom na moguću pojavu mikotoksina.
“U Ministarstvu je juče održan i sastanak o ovoj temi, na kojem je između ostalog, zaključeno da će šteta nastala na poljoprivrednim kulturama zbog suše, smanjenja prinosa i razvoja štetočina i biljnih bolesti, dovesti do negativnih efekata na ostvarivanje ukupne poljoprivredne proizvodnje u RS”, naveo je Kecman.
Prema njegovim riječima, na sastanku je zaključeno i da će nadležni resori Ministarstva zajedno sa Poljoprivrednim institutom, Veterinarskim institutom “Dr Vaso Butozan”, u saradnji sa proizvođačima redovno analizirati vremenske prilike i pratiti stanje usjeva kukuruza do kraja berbe.
“Zaključeno je i da granična Veterinarska i granična Fitosanitarna inspekcija pojačaju već postojeće kontrole, uzimanjem uzoraka na prisustvo aflatoksina”, kazao je Kecman.
Kecman je kazao da će na osnovu procjene rizika planirati i dodatne kontrole svježeg mlijeka na prisustvo aflatoksina, a resor za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi sprovodiće kontinuiranu edukaciju farmera po pitanju mikotoksina, a do kraja godine, u svim regijama održati predavanja o ovoj temi.
Poljoprivrednici, međutim, smatraju da ove godine neće biti aflatoksina u kukuruzu kao što je to bio slučaj prošle godine.
Ljubo Maletić, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Semberije, kazao je da još nije kontrolisao kukuruz na aflatoksin, ali da će to uraditi kada završi kompletnu berbu.
“Ne može to biti rađeno s nekoliko komada kukuruza, već mora biti uzorkovana čitava parcela, tako da ćemo to sigurno uraditi kada završimo berbu, iz razloga što nećemo dozvoliti da nam neki nazovi stručnjaci kao prošle godine naprave problem”, kazao je Maletić.
Nebojša Đokić, poljoprivrednik iz Bijeljine, takođe smatra da neće biti aflatoksina ove godine s obzirom na to da se ovogodišnja suša ne može mjeriti sa prošlogodišnjom.
“Prema nekim mojim procjenama, kukuruz je dobrog kvaliteta i izgleda tako da mislim da neće biti ni aflatoksina”, kazao je Đokić.
Aflatoksin – najjači kancerogen u prirodi
Aflatoksini se stvaraju na polju i tokom skladištenja, a najčešće se mogu naći u kukuruzu, susamu, kikirikiju, pamuku, pirinču, pistacijama, sjemenkama bundeve, bademu, lješnjaku, suncokretu, soji, sušenom voću, začinima, mlijeku i mliječnim proizvodima i mesu.
Aflatoksini koji se nalaze u mlijeku najjači su poznati kancerogeni u prirodi i kada jednom uđu u lanac ishrane, teško se uništavaju.
Aflatoksin ima štetan efekat na krvni sistem, smanjuje elastičnost krvnih sudova te utiče na pojavu ateroskleroze. Nezavisne novine
