Advokatski lobi dobio prvi spor protiv Pravobranilaštva RS?

– Pravobranilaštvo ubuduće neće zastupati sva javna preduzeća, već samo ona za koja Vlada da punomoć

– Advokati nezadovoljni i ovom odredbom i traže potpuno isključenje Pravobranilaštva iz zastupanja javnih preduzeća

– Miličević: Odredbe zakona diskriminišu opštine

BANJALUKA – Vlada Republike Srpske promijenila je član Prijedloga zakona o Pravobranilaštvu RS koji je predviđao da ubuduće „državni advokat“ zastupa javna preduzeća i ustanove u RS i predložila da ih Pravobranilac zastupa samo kada Vlada odluči u pojedinačnim slučajevima. Međutim, advokati tvrde da se ovdje ništa suštinski nije promijenilo i da će im Pravobranilaštvo preuzeti posao.

U odnosu na nacrt kojim je bilo propisano da će Pravobranilaštvo, između ostalih, zastupati i javna preduzeća i ustanove čiji je osnivač RS ili jedinica lokalne samouprave, Prijedlogom zakona o Pravobranilaštvu RS, koji će se pred poslanicima naći 12. decembra, predviđeno je da Vlada Pravobranilaštvu može dati posebnu punomoć za zastupanje.

Prijedlogom zakona, propisano je da Pravobranilaštvo zastupa RS, opštine i gradove, njihove organe i organizacije, te drugi organe i organizacije koje nemaju svojstvo pravnog lica i nisu upisani u sudski registar, a finansiraju se iz budžeta RS.

„Izuzetno od ovog stava, radi zaštite imovinsko-pravnih interesa RS, Vlada može na prijedlog resorno nadležnog ministarstva, Pravobranilaštvu dati posebnu punomoć za zastupanje pred sudovima, arbitražama, organima uprave i drugim nadležnim organima javnih preduzeća čiji je osnivač ili većinski vlasnik RS“, navedeno je u prijedlogu zakona.

Upravo je odredba u vezi sa zastupanjem javnih preduzeća bila ta koja je najviše zasmetala advokatima i koja je izazvala pravu buru na javnoj raspravi održanoj početkom septembra.

Advokati su tada bili jednoglasni u stavu da se ovakvom odredbom u povlašten položaj stavlja Pravobranilaštvo kao „državni advokat“.

Pucar:  Pravobranilaštvo treba da štiti budžet, a ne javna preduzeća

Predstavnik Advokatske komore RS Miljkan Pucar rekao je za CAPITAL da se  i sa izmjenom koju je Vlada napravila u prijedlogu u odnosu na nacrt zakona suština nije promijenila i da će Pravobranilaštvo zastupati javna preduzeća, ako to Vlada bude željela.

„Pravobranilaštvo i bez ovog ima mnogo posla i ne mogu sve stići. To je jedina institucija koja nije doživjela pravu reorganizaciju. Dio zakona koji govori da Pravobranilaštvo može da zastupa javna preduzeća na osnovu punomoći Vlade treba izbaciti i ostaviti odredbu da Pravobranilaštvo radi posao za koji jeste nadležno, a to je da štiti budžet, a ne javna preduzeća“, rekao je Pucar i dodao da se Advokatska komora protivi ovakvom rješenju.

Advokat Miloš Stevanović kaže da predloženi zakon o Pravobranilaštvu nije dovoljno fleksibilan i tržišno orjentisan te da podržava stav Advokatske komore koja se tome protivi.

„Mi smatramo da jedinice lokalne samouprave i javne kompanije treba da imaju slobodu da angažuju advokate, a ne da ih nužno zastupa Pravobranilaštvo. Mislim da javna preduzeća daleko bolje mogu da zastupaju stručni ljudi, advokati iz privrede“, kazao nam je Stevanović.

Vukadinović: Stav advokata radikalan

S druge strane, pomoćnik ministra pravde RS Jelena Vukadinović kaže da je Vlada nakon konsultacija sa Pravobranilaštvom, koje je samo priznalo da nema dovoljan kapacitet za zastupanje svih javnih preduzeća i ustanova, odlučila da promijeni član koji je izazvao najviše polemike i da propiše da će ova institucija javna preduzeća zastupati samo u određenim sporovima.

„Dakle, ustanovili smo da, ipak, ne postoji kapacitet da sva javna preduzeća i ustanove budu zastupani, ali smo zadržali rješenje da, kada postoji poseban razlog zaštite imovinskih prava i interesa RS, Pravobranilaštvo može zastupati javna preduzeća po osnovu posebnog ovlašćenja koje na prijedlog nadležnog ministarstva daje Vlada RS“, kazala je Vukadinović.

Ona tvrdi da ovakvim rješenjem Vlada RS nije podlegla pritisku advokata i ističe da će konačnu riječ o svemu dati Narodna skupština RS.

„Ne mislim da smo popustili pod pritiskom advokata. Mi imamo zvaničan dopis Pravobranilaštva u kojoj je i ono predlagalo brisanje te odredbe i uvođenje odrdbe koju sada imamo. S druge strane, advokati su imali radikalan stav i tražili da se briše bilo kakva mogućnost zastupanja javnih preduzeća od strane Pravobranilaštva. Prijedlog zakona je usvojen, a šta će se dešavati u NSRS sada ne možemo znati. Ukoliko poslanici budu iznosili prijedloge koji su približni stavovima Advokatske komore, naravno da će se to uzeti u razmatranje“, rekla je Vukadinovićeva.

Prijedlogom zakona predviđeno je i da „Vlada može podnijeti prijedlog za razrješenje“ pravobranioca ukoliko NSRS ne prihvati izvještaj o radu Pravobranilaštva, dok je u nacrtu bilo navedeno da „Vlada podnosi prijedlog za njegovo razrješenje ukoliko taj izvještaj ne bude usvojen“. Ista situacija je i sa zamjenikom pravobranioca samo što njegovo razrrješenje može da predloži pravobranilac.

Gradonačelnici u povlaštenom položaju

Predloženim zakonskim rješenjem predviđeno je i da gradovi koji u svom sastavu nemaju opštine mogu samostalno zastupati svoja prava i interese pred sudom i drugim nadležnim organima u imovinsko-pravnim sporovima, o čemu odluku donosi gradonačelnik za svaki konkretan predmet.

Ovde se postavlja pitanje ravnopravnosti, jer za razliku od gradonačelnika, pravo isključenja Pravobranilaštva nije dato i načelnicima opština.

Načelnik opštine Teslić Milan Miličević kaže da se odredbom koja predviđa da gradovi koji nemaju u svom sastavu opštine mogu samostalno da biraju ko će ih zastupati u sporovima diskriminišu opštine.

„I same opštine, odnosno konkretno moja opština, ima vrlo neprijatnih iskustava sa zamjenikom pravobranioca koji zastupa naše interese, jer imamo presude koje idu protiv naših interesa. Siguran sam da bi neke sudske sporove, pogotovo one milionske vrijednosti, koje smo mi prethodnih godina izgibli, kvalitetan advokat vodio u nekom drugom pravcu. Mislim da bi pravo da biraju onoga ko će ih zastupati trebalo dati i opštinama ili urediti pravosudni sistem u kojem će pravobranioci raditi u intersu opština odnosno po zakonu“, rekao je Miličević.

Prijedlogom zakona predviđeno je da pravobranioca i zamjenike ubuduće NSRS predlagati Vlada RS, a ne ministar pravde.

Takođe, novina je i to da će razrješenje pravobranioca predlagati Vlada, a ne ministar pravde.

CAPITAL: Marina Čigoja