BEOGRAD, U izvozu proizvoda poljopriverde i prehambene industrije iz Srbije, u prvoj polovini godine, dominirali su voće i povrće, a stručnjaci smatraju da se sa velikom konkurencijom na inostranom tržištu, moguće izboriti samo ako se ponude proizvodi koji su po nečemu specifični.
Predstavnica asocijacije “Plodovi Srbije” Evica Mihaljević ističe “da su naši glavni aduti, specifičan ukus, miris i boja voća i povrća, samo treba da iskoristimo sve prednosti našeg podneblja, a ne da uvozimo staklasto povrće, bez ukusa, a lijepo obojeno”.
Ona je za list PKB-a “Poljoindustrija” navela primjer paprike, na koju je nešto više obraćena pažnja u proizvodnji, pa otkup sada iznosi više od 30.000 tona u sezoni, dok je s druge strane izvoz šargarepe, kupusa, karfiola i pradajza nedovoljan.
U spoljnotrgovinskoj razmjeni, stalno uvozimo više povrća nego što izvozimo, mada su stvari ove godine bolje, pa su se količine približile, navela je ona, dodajući da Srbija najviše uvozi rano povrće, stakleničku i plasteničku proizvodnju, koja je veoma skupa.
“Dvostruko više novca damo za uvoz ranog povrća, nego što uzmemo za izvoz i zato bi država trebalo da dodatno subvencioniše stakleničku i plasteničku proizvdonju, kako bi se ona proširila i najprije pokrila potrebe domaćeg tržista, a kasnije išla i u izvoz”, smatra Mihaljevićeva.
Prema podacima PKS, tokom prve polovine godine, najvažniji proizvod u izvozu poljoprivrede bila je smrznuta malina, za kojoj je ostvarena zarada od 83,3 miliona dolara, ali je Mihaljveićeva ukazala da je to voće pretrpjelo štetu zbog prošlogodišnje suše, pa je ovogodišnji rod tek nešto malo veći, dok je kvalitet dobar.
Prema njenim riječima, od voća, najviše se izvoze jagode, trešnje, maline, višnje, kupine, breskve, jabuke i kruške do 600.000 tona, a sa šljivama sve iznosi 900.000 tona.
Kako je navela, proizvodnja jagode se dosta proširila, pa je ove godine samo tog svježeg ploda izvezeno 3.500 tona, pa bi bilo dobro da se u proizvodnju uvedu i vrste jagoda za industrijsku preradu.
Trešnje je izvezeno oko 3.000 tona, što je manje nego prošle i pretprošle godine, na šta su uticale kiše u vrijeme branja, koje su umanjile kvalitet. S druge strane rod višnje je povećan i više od 90 odsto se izvozi, kao zamrznuta, preko proizvoda, u koncentratu ili kao paster višnja.
Mihaljevićeva je rekla da proizvođači sve više prihvataju nove tehnologije u proizvodnji, prije svega nove zasade jabuka, krušaka, bresaka i trešanja – pokrivaju, kako bi smanjili štete od nevremena. Tanjug