LONDON, Londonska olimpijska zabava uskoro bi mogla da postane daleko sjećanje, jer će se Britanija vratiti u realnost ekonomskih problema i stezanju kaiša.
Britanski premijer Dejvid Kameron je već upozorio da bi stroge mjere štednje, koje su prvobitno planirane da traju pet godina, mogle da potraju do 2020.
Ovogodišnje Olimpijske igre, oborile su nacionalni duh, ali britanska vlada nema mnogo alkternativa politici stroge štednje koja može potrajati do kraja ove decenije.
A pojedini ekonomisti smatraju da će biti potrebne još radikalnije mjere.
“Olimpijske igre su prilično uspjele da prikriju činjenicu da smo na ivici depresije”, izjavio je predavač političkih nauka na Univerzitetu Hal Sajmon Li i dodao da će političari, u slučaju da ekonomija doživi slobodan pad, učiniti znatno radikalnije stvari u nacionalnom interesu.
Nekoliko ekonomista dijeli mišljenje Lija da će Britanija skliznuti u depresiju, sličnu onoj iz 30-ih godina prošlog vijeka. Biće, uz to, potrebne godine da se iscjele ekonomski ožiljci kao posljedica svjetske finansijske krize, previranja u evrozoni i mjera za kresanje ogromnog budžetskog deficita.
“Za razliku od olimpijaca koji su nas oduševljavali proteklih dana, naša ekonomija još nije dostigla punu fizičku spremnost”, izjavio je guverner Banke Engleske Mervin King.
“Oporavak i ponovno uravnoteženje naše ekonomije biće dug i spor proces”, rekao je on i upozorio da će Britaniji biti potrebno bar još dvije godine samo da se vrati na nivoe ekonomskog proizvoda koje je imala do udara finansijske krize prije četiri godine.
Mnogi u Britaniji vjeruju da će neki tabui morati da budu srušeni da bi se sredili britanski problemi, prenijela je agencija Rojters.
Za Banku Engleske, koja je već ulila ogromne sume novca u finansijski sistem zemlje putem kupovine vladinih obveznica od komercijalnih banaka, to bi moglo da znači kupovinu zajmova od kreditnih institucija, dok bi za vladu to moglo da predstavlja uvođenje mjera, kao što je potpuna nacionalizacija Rojal benk of Skotland.
Ministar finansija te zemlje Džordž Ozborn, pokrenuo je čitav niz mjera radi podsticanja kreditiranja i investiranja u infrastrukturu bez direktnog trošenja novca poreskih obveznika.
Britanska ekonomija je tokom posljednjih devet mjeseci slabila i sada je bruto domaći proizvod (BDP) 4,5 odsto manji nego prije krize. Vladin dug je znatno iznad hiljadu milijardi funti, s izgledima da naraste na iznad 90 odsto BDP, čak i uz stroge mjere štednje.
Mnogi Britanci su doživjeli najveći pad životnog standarda od mračnih 70-ih godina prošlog vijeka.
Pad vrijednosti britanske funte za 20 odsto od 2007, povećanje poreza na zarade i rastući troškovi za sirovine i naftu podigli su potrošačke cijene i “pojeli” oskudan porast plata, čime su najviše pogođeni siromašni građani Britanije.
Kriza je najviše pogodila mlade, među kojima je nezaposlenost skočila iznad 20 odsto.
Britanci takođe moraju da više štede za period poslije odlaska u penziju, a sve to čini da je malo vjerovatan povratak na pretkrizne nivoe potrošnje.
Mnogo diskusija u Britaniji sada se vodi oko, kako ekonomisti ocijenjuju, nefunkcionalnog bankarskog sistema.
Britanski bankari su navukli na sebe gnjev javnosti otkako su poreski obveznici morali da spasavaju nekoliko velikih banaka. Niz skandala i ogromne isplate bonusa samo su pogoršali stvari, a kako banke nastoje da srede svoje finansije, postale su znatno restriktivnije nego prije krize.
Banka Engleske je zajedno s vladom pokrenula program, vrijedan 80 milijardi funti, za sniženje troškova finansiranja banaka ukoliko one nastave da odobravaju kredite, ali su u pripremi još radikalnija rješenja.
Pojedini članovi vlade, kao što je član kabineta iz redova liberalnih demokrata Vins Kejbl, zalaže se za potpunu nacionalizaciju Rojal benk of Skotland, koja je već više od 80 odsto u državnom vlasništvu, radi formiranja poslovne banke koja bi pozajmlivala malom biznisu, postradalom u recesiji.
Ozbornov cilj je, međutim, da ta banka bude ponovo vraćena u privatno vlasništvo.
Adam Posen, spoljni član Komiteta za monetarnu politiku u centralnoj banci, pozvao je guvernera Kinga da prestane da se protivi kupovini aktiva, kao što su zajmovi i hipotekarni krediti, direktno od banaka kako bi se odblokiralo kreditiranje.
Britanci su veoma osjetljivi na krizu u evrozoni, s obzirom da polovina britanskog izvoza odlazi u članice tog monetarnog bloka i da su britanske banke veoma izložene evrozoni.
“Ukoliko evrozona propadne, britanske banke će biti u velikim teškoćama”, ukazao je ekonomista grupacije ING Džejms Najtli i dodao da je to ono zbog čega britranske kompanije, koje imaju veliku količinu gotovine, ne žele da ulažu kada je povjerenje tako nisko, a rizici iz evrozone tako veliki. Tanjug
