ZAGREB – Prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), javni dug iznosio je krajem aprila 291,5 milijardi kuna, što je za 8,6 milijardi ili 2,9 odsto manje nego u martu.
Nakon što je u martu po prvi put u istoriji dostigao 300 milijardi kuna, pad javnog duga u aprilu posljedica je, objašnjavaju analitičari RBA, dospijeća i otplate petogodišnje međunarodne obveznice u vrijednosti od 1,5 milijardi američkih dolara.
“Sredstva za otplatu te obveznice namaknuta su u ožujku, kada je izdana euroobveznica u iznosu od 1,25 milijardi eura na rok od deset godina. Tako je porast javnog duga iznad 300 milijardi kuna zabilježen u ožujku bio kratkog vijeka, a uzevši u obzir da je kupon na dospjelu dolarsku euroobveznicu bio 6,25 posto, dok je prinos na novoizdanu eursku euroobveznicu 3,0 posto, stanje javnog duga dovedeno je u povoljniju situaciju što se tiče visine budućih otplata kamata, ali i ročne strukture duga”, navodi se u analizi RBA, objavljenoj u petak.
Na godišnjem nivou javni dug u aprilu porastao za 6,3 milijarde kuna ili 2,2 posto.
“Usprkos rastu nominalnog iznosa javnog duga na godišnjoj razini, za očekivati je daljnje smanjenje njegovog udjela u BDP-u budući da očekujemo snažniji rast nominalnog BDP-a uz daljnju fiskalnu konsolidaciju koja bi trebala omogućiti ostvarivanje primarnih suficita u proračunu opće države”, ističu analitičari RBA.
Rast unutrašnje komponente duga
Povećanje javnog duga na godišnjem nivou prvenstveno odražava rast unutrašnje komponente javnog duga, koja je u travnju iznosila 185,4 milijarde kuna, što je za 10,5 milijardi ili šest odsto u odnosu na isti lanjski mjesec, navode analitičari RBA.
Inozemna komponenta javnog duga iznosila je, pak, u aprilu 106,4 milijarde kuna, što je oko 3,8 odsto manje nego u istom lanjskom razdoblju.
“Sukladno tome, unutarnja komponenta javnog duga u travnju je predstavljala 63,5 posto ukupnog javnog duga, a njen je udio u javnom dugu porastao za 2,2 postotna boda u odnosu na isti mjesec prošle godine”, ističe se u analizi.
Analitičari RBA navode i to da će, uprkos dosadašnjim i budućim povoljnijim kretanjima udjela javnog duga u BDP-u, u idućim mjesecima njegova nominalna vrijednost rasti.
“Dinamika smanjenja oslanja se na pretpostavku daljnje fiskalne konsolidacije te nastavka rasta domaćeg gospodarstva i glavnih vanjskotrgovinskih partnera Hrvatske”, navode analitičari RBA.
Poručuju i to da je nivo javnog duga od oko 80 posto BDP-a, ipak, i dalje visoka, naročito za stepen razvijenosti gospodarstva koji ima Hrvatska.
“To jasno odražava ranjivost i krhkost javnih financija, upozoravajući da u vrijeme uzlazne faze gospodarskog ciklusa treba voditi razboritu politiku usmjerenu na provođenje mjera koje bi istovremeno povećali efikasnost trošenja proračunskih sredstva ne gušeći ekonomski rast”, navode analitičari RBA.
Zaključuju da bi mjere, poput reforme javne uprave i/ili reforme zdravstva, usmjerene na povećanje efikasnosti i kvaliteta usluge zasigurno pružile podršku oporavku, smanjile pritisak na javne financije te povećale otpornost cjelokupnog gospodarstva u silaznoj fazi gospodarstva.
SEEBiz
