SARAJEVO, Za pola godine u preduzećima širom Bosne i Hercegovine pokrenuta su 453 postupka likvidacije, kao i 121 stečajni postupak, što je u odnosu na isti period prošle godine za 15 više, dok je iz evidencije izbrisano 339 firmi.
Prema podacima Odjeljenja za upravljanje potraživanjima kompanije LRC INKASSO, najviše stečajeva i likvidacija pokrenuto je u aprilu, i to 114 likvidacija firmi i 27 postupka stečaja. Istovremeno, u prvoj polovini 2017. godine zaključena su 123 postupka stečaja i 260 likvidacionih postupaka, što je za 30 zaključenih postupaka stečaja više i čak za 295 likvidacija firmi manje u odnosu na prvu polovinu 2016. godine.
Federacija BiH i dalje prednjači po broju pokrenutih stečajeva i likvidacija firmi u odnosu na Republiku Srpsku, što je očekivano, jer FBiH ima veći broj novoosnovanih preduzeća.
Prema riječima Sabine Mašović, rukovodioca pravne službe u LRC INKASSO, činjenica da je nad nekom firmom otvoren postupak stečaja ili likvidacije ili da je brisana, ne mora nužno značiti nešto loše.
“Jasno je da postoji veliki broj firmi sa blokiranim računima koje ne posluju godinama, čiji radnici ne mogu da se prijave u registre službi za zapošljavanje i koje stvaraju lažnu sliku postojanja velikog broja pravnih lica. Definitivno je na neki način pohvalno što broj firmi u stečaju i likvidaciji kroz godine raste, a broj je proporcionalan broju novoosnovanih firmi. Na taj način se bh. privreda ‘čisti’ od loših i nelikvidnih firmi, što izgleda napokon razbija predrasudu koju privrednici imaju kad je u pitanju stečaj ili likvidacija“, naglasila je Mašovićeva.
Dodaje kako je zanimljivo što veliki broj pokrenutih likvidacionih postupaka, zbog nemogućnosti sprovođenja na kraju pređe u stečajni postupak, koji se zaključi zbog nepostojanja stečajne mase. “Troškovi likvidacionog postupka su niži, pa je to vjerovatno razlog za ovakvu situaciju. Napominjem da je radi predostrožnosti za potražioce najbolje izvršiti prijavu potraživanja oba puta i to u predviđenom roku“, kazala je ona.
Radomir Jokić, koji je u mnogim preduzećima bio stečajni upravnik, kaže kako je osnovna razlika između stečaja i likvidacije što je likvidacija povoljnija za povjerioce s obzirom na to da se u toku likvidacionog postupka oni moraju u potpunosti namiriti, dok kod stečaja to uglavnom nije slučaj.
“Likvidacija se sprovodi nad subjektima upisanim u registar kod suda u slučaju kad taj subjekat ima dovoljno imovine i sredstava da u cijelosti namiri povjerioce. U slučaju da ne postoji dovoljno novca da se namire povjerioci u toku likvidacionog postupka, likvidacioni upravnik je dužan da to prijavi sudu i da zatraži otvaranje stečajnog postupka”, kazao nam je Jokić. Dodaje kako stečaj ne znači nužno gašenje preduzeća.
“Stečaj omogućava i restrukturiranje preduzeća i reorganizaciju, gdje ostaje da postoji pod određenim uslovima, odnosno kada se povjerioci odreknu dijela potraživanja s ciljem da preduzeće nastavi da radi”, zaključio je Jokić. Nezavisne novine
