TOKIO/PEKING – Na azijskim berzama u petak su cijene akcija pale, kao i dan pre na Wall Streetu, dok je evro ojačao jer se vjeruje da će Evropska centralna banka uskoro početi ukidati podsticajne mjere.
Na Tokijskoj je berzi Nikkei indeks oko 7,00 sati bio u minusu 0,5 odsto, dok su cijene akcija u Singapuru, Južnoj Koreji, Šangaju, Hong Kongu i Australiji skliznule između 0,1 i 1 odsto.
Zbog toga je MSCI indeks azijsko-pacifičkih akcija, bez japanskih, oko 7,00 sati bio u minusu 0,6 odsto.
Azijske ulagače obeshrabrio je jučerašnji pad cijena akcija na američkim berzama, pri čemu su Dow Jones, S&P 500 i Nasdaq indeks skliznuli između 0,7 i 1 odsto.
Bila je to posljedica slabijih nego što se očekivalo pokazatelja s američkog tržišta rada.
Prema izvještaju najveće američke agencije za zapošljavanje ADP-a, u junu je u privatnom sektoru broj zaposlenih povećan za 158.000, dok se očekivalo 185.000, što navodi na zaključak da se tržište rada ′hladi′.
Ti podaci sami po sebi nisu zabrinjavajući, s obzirom da se u SAD-u bilježi rast zaposlenosti već godinama i da je dostignuta gotovo puna zaposlenost.
Međutim, u srijedu je objavljen zapisnik s posljednje sjednice Feda, koji je pokazao da se sve više zvaničnika američke centralne banke ne slaže oko smera inflacije, koja se kreće ispod ciljanih 2 odsto.
I dok jedni drže da je slabljenje inflacije privremeno i da će rast zaposlenosti i potrošnje uskoro podstaći cijene, drugi očekuju daljnje popuštanje inflacijskih pritisaka.
A sve to dovodi u pitanje planove Feda o povećanju kamatnih stopa. Zbog toga se danas s nestrpljenjem očekuje službeni izvještaj o zapošljavanju u SAD-u u junu, koje uključuje i privatni i javni sektor.
Ulagači su oprezni i zbog napetosti na korejskom poluostrvu nakon što je utorak Sjeverna Koreja ispalila balističku interkontinentalnu raketu, koja je pala u japansko more, a koja bi, procjenjuje se, mogla dostići i SAD.
To je izazvalo velike kritike međunarodne zajednice, široku diplomatsku aktivnost, ali i prijetnje Sjevernoj Koreji iz SAD-a.
Negativno na tržišta utiču i znatne oscilacije cijena nafte. Juče su ojačale nakon podataka da su prošle nedjelje u SAD-u zalihe sirove nafte i benzina pale više nego što se očekivalo. No, taj je rast bio kratkog vijeka, pa su već jutros cijene oštro pale.
Tako je na američkom tržištu cijena barela skliznula 1,4 odsto, na 44,88 dolara. I na londonskom je tržištu barel pojeftinio 1,4 odsto, na 47,45 dolara.
Iako su članice OPEC-a od početka godine smanjile proizvodnju, jaz između velike ponude i nedovoljno snažne potražnje i dalje je velik jer u SAD-u proizvodnja raste, a to je glavni razlog nestabilnosti cijena nafte.
A na valutnim je tržištima evro ojačao jer se očekuje da će Evropska centralna banka (ECB) uskoro početi ukidati podsticajne mjere, zbog čega rastu prinosi na obveznice zemalja iz evrozone.
Špekulacije da se ECB odmiče od politike jeftinog novca glavna je tema od kada je prošle nedjelje predsednik ECB-a Mario Draghi rekao da bi banka mogla prilagoditi svoje politike jer se ekonomija evrozone oporavlja.
Zahvaljujući tome, jutros se kurs evra prema američkoj valuti kreće oko 1,1415 dolara, dok je juče u ovo doba iznosio 1,1335 dolara.
I dok je prema evru oslabio, dolar je prema japanskoj valuti ojačao, pa je njegova cijena dostigla 113,65 jena, dok je juče u ovo doba iznosila 113,05 jena.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, skliznuo je na 95,93 boda, dok je juče u ovo doba iznosio 96,29 bodova. Hina