Close Menu
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    • ANALIZE
    • EKSKLUZIVNO
    • INTERVJU
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    • ENERGETIKA
    • FINANSIJE
    • TRŽIŠTE KAPITALA
    • TRGOVINA
    • TURIZAM
  • TECH
  • SVIJET
    • ZANIMLJIVOSTI
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
Donacije
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    1. ANALIZE
    2. EKSKLUZIVNO
    3. INTERVJU
    4. Vidi sve

    Izabrani da govore, plaćeni da ćute: Šest narodnih poslanika se nikad nije javilo za riječ

    24. Februara 2026. — 14:31

    Revizorski „odlični đaci“: Ministarstva krše zakone, ali prolaze bez kazne

    16. Januara 2026. — 15:46

    Hoće li BiH kupovati ruski gas iz treće ruke

    22. Oktobra 2025. — 14:57

    Novi porez u RS: Udar na sivu ekonomiju ili na investitore?

    15. Septembra 2025. — 15:41

    Ekskluzivno: Definitivno poništen Stanivukovićev tender za rasvjetu od 35 miliona

    13. Februara 2026. — 17:12

    Ekskluzivno: Serdarov traži poništavanje ugovora o prenosu koncesije sa Comsara na RiTE Ugljevik

    10. Februara 2026. — 10:32

    Šef Dodikovog obezbjeđenja gradi 47 solarnih elektrana u Bijeljini

    7. Februara 2026. — 10:02

    Skandal: Bivši načelnik Dubice prodavao ERS-u ukradenu struju

    11. Decembra 2025. — 11:59

    „Nikad u minusu“: Imamović otkrio kako je Novalić postao premijer FBiH

    9. Aprila 2026. — 19:00

    Jerlagić: Razmišljam da preuzmem propale energetske projekte u FBiH

    2. Aprila 2026. — 19:15

    Kozomara za „Nikad u minusu“: Godišnje obavimo 1.500 operacija

    26. Marta 2026. — 19:00

    Agostini: Naši glavni konkurenti su iz Italije i Austrije

    19. Marta 2026. — 19:03

    Banjaluka iz budžeta više ne može ni „krpiti“ igrališta

    14. Aprila 2026. — 15:13

    „Lanacu“ 2,1 milion maraka za sistem OKC-a

    14. Aprila 2026. — 14:23

    Agentima OBA povlaštene penzije

    14. Aprila 2026. — 12:47

    Stečajni upravnik traži poništenje sumnjivih ugovora Ekvatora i Banigo-građenja

    14. Aprila 2026. — 12:25
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    1. ENERGETIKA
    2. FINANSIJE
    3. TRŽIŠTE KAPITALA
    4. TRGOVINA
    5. TURIZAM
    6. Vidi sve

    Đokić: Nemamo nikakvu obavezu prema vlasnicima malih solarnih elektrana

    14. Aprila 2026. — 13:09

    RiTE Ugljevik i Slovenci stavili tačku na arbitražu u Vašingtonu

    14. Aprila 2026. — 11:36

    Dizel u BiH prešao četiri KM

    11. Aprila 2026. — 12:14

    Cijena sirove nafte oko 99 dolara po barelu, očekuje se pad

    10. Aprila 2026. — 14:29

    Dolar oslabio zbog primirja SAD i Irana

    13. Aprila 2026. — 09:02

    Počinje zasjedanje MMF-a i Svjetske banke

    13. Aprila 2026. — 08:09

    Naglo porasla inflacija u SAD

    11. Aprila 2026. — 14:04

    Nakon Raiffeisena i NLB najavila preuzimanje Addiko Banke 

    10. Aprila 2026. — 09:15

    Slovenija ulazi na kinesko tržište sa rekordnom emisijom panda obveznica

    31. Marta 2026. — 16:00

    Zlato u padu: Inflacija i prinosi diktiraju tržište

    31. Marta 2026. — 13:00

    Vidović: Veliki američki investitori kupili 64 odsto obveznica RS u Londonu

    31. Marta 2026. — 09:57

    Stanovi u BiH neće pojeftiniti ni tokom ove godine

    24. Marta 2026. — 12:14

    Od sutra moguć povrat od 10 feninga na litru goriva

    14. Aprila 2026. — 16:00

    Sa tržišta povučeni lampioni zbog opasnosti od strujnog udara i požara

    14. Aprila 2026. — 13:48

    Republička inspekcija u lovu na nelegalne prodavce na internetu

    14. Aprila 2026. — 09:54

    Pad prodaje “Poršea” za 15 odsto

    10. Aprila 2026. — 13:17

    Trebinje tokom Vaskrsa privuklo brojne turiste

    14. Aprila 2026. — 12:18

    Dubai bilježi nagli pad posjeta i prihoda

    4. Aprila 2026. — 14:04

    Sezona još nije ni počela, a radnici iz BiH već pakuju kofere

    3. Aprila 2026. — 11:48

    Lufthansa razmatra prizemljenje 40 aviona zbog cijena goriva

    2. Aprila 2026. — 09:39

    Đokić: Nemamo nikakvu obavezu prema vlasnicima malih solarnih elektrana

    14. Aprila 2026. — 13:09

    RiTE Ugljevik i Slovenci stavili tačku na arbitražu u Vašingtonu

    14. Aprila 2026. — 11:36

    Otvoren SPRING javni poziv: podrška izvoznim MSP za inovacije i transformaciju

    14. Aprila 2026. — 11:05

    Crnogorski prevoznici blokirali teretni saobaćaj na prelazima

    14. Aprila 2026. — 10:22
  • TECH
  • SVIJET
    1. ZANIMLJIVOSTI
    2. Vidi sve

    Ovako radi rudnik dijamanata na dnu okeana

    10. Aprila 2026. — 12:29

    Devet razloga zašto vam vještačka inteligencija (još) neće uzeti posao

    9. Aprila 2026. — 09:03

    Spasoje objasnio kako od jedne guske zaradi hiljadu KM

    6. Aprila 2026. — 08:02

    Jedna greška na zidovima može vas koštati i do 10.000 evra pri prodaji stana

    5. Aprila 2026. — 09:02

    Šta se dešava sa bitkoinom: Nestalo 20.000 kripto milionera za tri mjeseca

    13. Aprila 2026. — 11:18

    Počinje zasjedanje MMF-a i Svjetske banke

    13. Aprila 2026. — 08:09

    Postignut dogovor o prekidu vatre, otvara se Ormuski moreuz

    8. Aprila 2026. — 08:22

    Hoće li zlato dostići 4.700 dolara?

    7. Aprila 2026. — 09:05
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
  • ENERGETIKA
  • TURIZAM
  • TRGOVINA
  • TRŽIŠTE KAPITALA
  • TECH
  • ZANIMLJIVOSTI
  • SVIJET
  • FINANSIJE
  •   VIDEO
  • PROMO
Home » Rad nedjeljom: Velike razlike u praksi pojedinih članica EU

Rad nedjeljom: Velike razlike u praksi pojedinih članica EU

adminadmin5. Marta 2017. — 12:51Nema komentara5 minuta čitanja

BERLIN,  Akcijskim danom ove sedmice je Evropski savez za nedjelju opet zatražio da nedjelja zaista bude neradni dan za sve građane Evrope. Ali u stvarnosti su i u EU goleme razlike, tko će i koliko će raditi.

Evropski savez za nedjelju okuplja glavne vjerske zajednice, sindikate i socijalna udruženja i uvijek iznova traži da nedjelja zaista bude neradan dan za sve građane. I u Povelji Evropske unije o temeljnim pravima stoji kako svaki zaposleni ima pravo na “kontinuirani odmor od najmanje 24 sata” u sedmici.

Prethodni evropski propis je još određivao da to bude upravo nedjelja – kao što traže (hrišćanske) Crkve, ali to je promijenjeno odlukom Evropskog suda. Zapravo, nedjelja je za mnoge u Evropi postao dan kao gotovo svaki drugi.

Prema podacima Eurostata za godinu 2015., u 28 zemalja članica čak 13 odsto zaposlenih u EU tvrdi kako “obično rade” nedjeljom.

Po podacima evropske agencije Eurofound za istu godinu, čak 30 odsto upitanih Evropljana tvrdi kako “radi barem jednu nedjelju” u mjesecu. Međutim razlike u Evropskoj uniji su još uvijek velike:

NJEMAČKA

Odmor nedjeljom je u Njemačkoj propisan Temeljnim zakonom koji pak potječe od Ustava Weimarske republike. Po njemu, nedjelja služi “za odmor od rada i duhovno uzdizanje”. Ali Zakon o radu određuje i iznimke: načelno su to poslovi koji se ne mogu učiniti radnim danom, a zapravo takvih poslova ima veoma mnogo. Tu se na primjer spominje medicinsko osoblje, vatrogasci i radnici u saobraćaju, ali i ugostitelji, novinari – a nedjeljom svakako rade i djelatnici crkava. Ali onda tu još dolazi i osoblje za bezbjednost, telekomunikacije, pozivni centri, službe za brigu starih i nemoćnih… Popis je zapravo veoma dug, a on ne obuhvata i trgovce. To je u pravilu regulisano na nivou pokrajina i nedjeljom obično smiju raditi kiosci, ali ne i “normalne” trgovine. Nadležne službe smiju odobriti rad trgovinama u do 10 nedjelja ili praznika u godini. Usprkos tome, Eurostat navodi kako je 2015. u Njemačkoj 13,4 odsto zaposlenih izjavilo kako “obično radi” nedjeljom.

FRANCUSKA

I u ovoj zemlji je rad nedjeljom i praznicima slično uređen kao u Njemačkoj, makar po podacima krovnog udruženja evropskih sindikata UNI Global Union, tu trgovine smiju biti otvorene na 12 nedjelja ili praznika godišnje. Zaposleni se ne smiju prisiliti da rade taj dan. Dodatne olakšice vrijede za turistička područja. Eurostat navodi kako 12,5 odsto zaposlenih u Francuskoj takođe u pravilu radi nedjeljom.

ŠPANIJA

U toj zemlji je rad nedjeljom uvelike određeno pokrajinskim propisima pa tako trgovine u regiji Madrida mogu same odrediti kada će raditi, a u drugim regijama mogu izabrati između osam i čak 15 nedjelja i praznika – u pravilu su to turističke regije koje onda rade čitavu sezonu. Eurostat za tu zemlju bilježi da za 16 odsto zaposlenih najčešće i nedjeljom odlazi na posao.

VELIKA BRITANIJA

Kao zemlja koja je na samom čelu neoliberalne privrede, tamo praktično nema nikakvih ograničenja za rad nedjeljom. Tako i Eurostat tamo bilježi da 17,9 odsto zaposlenih skoro redovno radi i tog dana i lošije je samo u Holandiji (18,4 odsto) i Slovačkoj (20,9 odsto).

HRVATSKA

Zapravo su podaci za Hrvatsku proturječni: ovih dana hrvatski mediji tvrde kako je ova zemlja “najgora u EU, svaki treći Hrvat radi nedjeljom” (naslov članka u listu Poslovni dnevnik iz studenog 2016.), a Eurostat (opet za 2015) Hrvatsku stavlja skoro na samo dno ljestvice i navodi da samo 5,5 odsto građana Hrvatske obično radi nedjeljom. Tako ispada da se tog dana radi manje još samo u Portugalu (4,3 odsto) i Poljskoj (3 odsto). Makar se u Hrvatskoj u posljednjim godinama čuju inicijative koje teže  iz jedne krajnosti u drugu – da bi se onda otvorile “rupe” u koje se može smjestiti baš sve (“turistička područja”), ono što definitivno nedostaje Hrvatskoj su jasni propisi i kontrola isplate nadoknada za rad nedjeljom i praznicima. Oni bi trebali biti riješeni kolektivnim ugovorima u pojedinim sektorima, ali je veliko pitanje što zaposlenima doista “ostane u džepu”.

U čitavom nizu drugih zemalja to nipošto nije tako. U Francuskoj rad nedjeljom praktično automatski poslodavca košta dvostruko više, slično je i u Švedskoj. U Njemačkoj je to malo kompliciranije: dodatak na rad nedjeljom je takođe određen kolektivnim ugovorima, ali obično iznosi oko 50 odsto. Rad na “velike” praznike – Uskrs ili Božić često znači dodatak od 100 odsto. Tu i država daje poticaj da i tih dana sve funkcioniše što bi trebalo funkcionirati. Na te dodatke zaposleni ne plaćaju porez nego je to “čisti” novac. Inicijativa Europskog saveza za nedjelju želi da se zaposlenima u Evropi tim slobodnim danom osigura njihovo zdravlje, sigurnost i dostojanstvo, baš kao i da se potakne njihov porodičan život.

U današnjem društvu i sam fizički boravak u svoja četiri zida još ne znači da se ne mora raditi, bio svetak ili petak. Tu još ima golemih nedostataka i nedorečenosti u zakonodavstvu čitavog niza zemalja Evrope. Mnogi šefovi smatraju “normalnim” da svoje zaposlent mogu nazivati u bilo koje doba dana ili noći, slati im elektronsku poštu i tražiti da nešto pročitaju ili napišu. Radnim pravom i čitavim nizom odluka nadležnih sudova u razvijenim zemljama Evrope, tim zaposlenima zapravo (opet) počinje radno vrijeme u trenutku kad im zazvoni mobilni telefon – naravno sa primjerenim dodacima za rad praznikom ili po noći i pravom da onda to vrijeme drugom prilikom budu slobodni.

Naravno, taj rad ipak obično ostane bez nadoknade, ali smisao tog propisa je jasan. I bez inicijativa vjerskih zajednica ili sindikata: ako će ga to skupo koštati, onda je na poslodavcima da odluči, da li im se stvarno isplati svoje zaposlene i nedjeljom pozivati na rad. A i zaposlenima se to može isplatiti.   Deutsche Welle

eu nedjelja rad
Podijeli: Facebook Twitter LinkedIn WhatsApp Copy Link Email
Prethodni članakEvro ojačao prema dolaru
Sljedeći članak Na Instagramu sada možete odjednom objaviti 10 fotografija ili videa

Povezani članci

NOVOSTI 02 minute čitanja

Od sutra moguć povrat od 10 feninga na litru goriva

Capital teme 22 minute čitanja

Banjaluka iz budžeta više ne može ni „krpiti“ igrališta

Ostavi komentar Otkaži

Ne propustite važne priče i informacije koje vrijede! Prijavite se na Capital Newsletter

Molim provjerite vaš email kako bi potvrdili pretplatu.

NE PROPUSTITE
Capital teme

Banjaluka iz budžeta više ne može ni „krpiti“ igrališta

14. Aprila 2026. — 15:1322 minute čitanja

BANJALUKA – Gradska uprava Banjaluka planira da se zaduži 12,6 miliona maraka za gradnju javne garaže, rekonstrukciju parka Petar Kočić i izgradnju i rekonstrukciju igrališta.

„Lanacu“ 2,1 milion maraka za sistem OKC-a

14. Aprila 2026. — 14:23

Agentima OBA povlaštene penzije

14. Aprila 2026. — 12:47

Stečajni upravnik traži poništenje sumnjivih ugovora Ekvatora i Banigo-građenja

14. Aprila 2026. — 12:25

Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH, Journalism Trust Inicijative i Reporters Shields Network.

Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
  • Uređivačka politika
  • O nama
  • Impressum
  • Kontakt
  • Marketing
  • Piši za Capital
  • ENERGETIKA RS
  • SLOBODNO
Copyright © 2026 Capital.ba - ISSN 2744-225X. Sva prava rezervisana.
Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH.

Unesite iznad pojam sa pretragu i pritisnite Enter za pretragu. Pritisnite Esc ili X da otkažete.