ZAGREB, Zaposleni građani Hrvatske lani su nekoliko puta više zaradili na kapitalu uplaćenom za penziju nego na štednji u banci. Oni hrabriji, koji su svoj novac povjerili fondovima koji pretežno ulažu u akcije, pritom su prošli najbolje.
Konačni podaci za prošlu godinu, koje je objavila HANFA, potvrdili su odlične poslovne rezultate penzionih fondova.
Zahvaljujući buđenju Zagrebačke berze i pozitivnim trendovima na svjetskim tržištima kapitala, penzioneri su lani ostvarili prinose u rasponu od 7,25 do 13,83 odsto. Ako se to uspoređuje s kamatama na štednju u banci, svi budući penzioneri mogu biti izuzetno zadovoljni.
Konkretno, na 1.000 kuna uloženih u banci zaradili ste 20 kuna i još ste na to morali platiti 12 odsto poreza, a na kapital uložen u drugi penzioni stup za koji svaki mjesec izdvajate 15 odsto bruto plate dobili ste između 72,50 i 138,30 kuna, zavisno o fondu u koji uplaćujete svoje doprinose, piše tportal.
Niste mogli zaraditi ako novac držite u fondovima s agresivnijim pristupom ulaganju koji više ulažu u akcije nego u druge manje rizične oblike imovine. Lani su ovi fondovi, koji nose predznak A, zabilježili dvoznamenkast postotni rast što pokazuje da se u eri niskih kamatnih stopa isplati ulagati u rizičnije vrijednosne papire.
Zakonskim izmjenama 2014. u Hrvatskoj je uvedena mogućnost izbora modela ulaganja. Uz postojeći model sA umjerenim rizikom, koji je dobio predznak B, uvedena su još dva modela. Onima koji su spremni preuzeti nešto veći rizik, ponuđena je kategorija A, a za one koji žele potpunu sigurnost uz niži prinos na raspolaganju je kategorija C.
Fondovi kategorije A uglavnom su namijenjeni mlađim licima na početku karijere koji imaju dulji ulagački horizont, a fondovi kategorije C preporučuju se osiguranicima koji se približavaju odlasku u penziju.
Međutim, većina građana Hrvatske nije pokazala interes za ponuđenim alternativnim opcijama o čemu jasno svjedoče podaci o strukturi imovine. Više od 95 odsto imovine ostalo je parkirano u fondovima kategorije B, u konzervativnim fondovima C uloženo je svega 3,6 odsto imovine, a u rizičnijim fondovima A neznatnih 0,6 odsto.
Zanimljivo je da su upravo fondovi u kojima za penziju štedi većina građana lani donijeli najslabije rezultate – u prosjeku su zaradili 6,94 odsto. S druge strane fondovi kategorije A ostvarili su prosječni prinos od 11,8 odsto, a fondovi kategorije C narasli su za 7,43 odsto.
Kada se promatraju prinosi od početka rada, novi fondovi su uspješniji. U nešto više do dvije godine fondovi kategorije A zabilježili su godišnji prinos od 10,86 odsto, a oni kategorije C 7,29 odsto. Fondovi srednjeg rizika u 15 godina postojanja godišnje su zarađivali 6,94 odsto. Tportal
