BANJALUKA, Slabija kuna povećala bi izvoz iz Hrvatske, a u kontekstu adaptiranog Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, koji je 1. februara stupio na snagu, to bi značilo potop domaćih proizvođača.
Ovo je ocjena većine ekonomskih analitičara u BiH koji su komentarišući zahtjev hrvatskog Savjeta za privredna pitanja koji je zatražio devalvaciju kune za deset odsto istakli da bi u tom slučaju proizvodi iz Hrvatske bili daleko jeftiniji na našem tržištu.
Ipak, kako tvrde, to je malo vjerovatno jer Hrvatska nije samostalna kada je u pitanju monetarna politika s obzirom na to da je članica Evropske unije.
“Ne treba imati iluziju da Hrvatska može sama voditi svoju monetarnu politiku. U svakom slučaju, devalvacija kune u kontekstu sporazuma koji imamo bi definitivno učinila izuzetno konkurentnim proizvode iz Hrvatske na način da domaći proizvođači ne bi imali nikakve šanse”, rekao je Goran Radivojac, profesor Ekonomskog fakulteta u Banjaluci.
Podsjećanja radi, hrvatski privrednici okupljeni oko Savjeta za privredna pitanja nedavno su na sastanku sa Kolindom Grabar-Kitarović, predsjednicom Hrvatske, zatražili postepeno slabljanje kune od dva odsto godišnje.
Njihovom računicom kuna bi za pet godina umjesto sadašnjih 7,49 vrijedila 8,03 u odnosu na evro, i to bi im i te kako pomoglo pri izvozu. Istovremeno, s druge strane privrednici u BiH, posebno izvoznici, imaju velikih problema zbog precijenjene konvertibilne marke, čiji kurs je fiksan i u ovom trenutku i po sadašnjim zakonima nije ga moguće promijeniti, što je u jednu ruku i dobro ako uzmemo u obzir da bi devalvacijom marke znatno porasle rate kredita.
“U nekom srednjoročnom periodu bojim se da smo zakovani, što je možda i dobro, jer bi sa aspekta neke naše interne zaduženosti devalvacija marke stvorila više problema nego što bi donijela koristi”, rekao je Radivojac.
Kako stvari sada stoje, od devalvacije kune teško da će nešto biti jer su se odmah nakon inicijative privrednika oglasili i iz Narodne banke Hrvatske, gdje su rekli da neće mijenjati svoju kursnu politiku te da će i dalje raditi na stabilnom kursu kune.
I profesor Boris Tihi takođe naglašava da bi devalvacija kune, odnosno njeno slabljenje, svakako uticala na BiH i to na način da bi se povećao izvoz iz te zemlje u BiH, ali da ni to ne mora značiti.
“Pored slabljenja njihove valute još dosta faktora bi uticalo na eventualno povećanje izvoza iz te zemlje”, rekao je Tihi, dodajući takođe da je konvertibilna marka s druge strane precijenjena. Neyavisne novine