BANJALUKA, Negativne posljedice klimatskih promjena veoma su prisutne u Bosni i Hercegovini. Od 2000. godine imali smo pet sušnih godina (2000, 2003, 2007, 2011. i 2012) i pet poplavnih godina (2004, 2006, 2009, 2010. i 2014).
Osim ekstremnih suša, u 2012. i 2013. zabilježeni su i talasi s visokim tropskim temperaturama, početkom 2012. talas velike hladnoće, te pojava olujnih vjetrova polovinom 2012.
Posljedice koje klimatske promjene izazivaju po ekonomiju i, što je najtragičnije, po ljudske živote, upućuju na to da je neophodno da se okrenemo obnovljivim izvorima energije, što će nam omogućiti niskokarbonsku proizvodnju, okrenuti nas ka zelenoj ekonomiji i strogo kontrolisanim emisijama gasova sa efektom staklene bašte.
U 2014. godini bili smo svjedoci katastrofalnih poplava. Zabilježene rekordne kišne serije, preko 420 mm, u sjevernom dijelu Republike Srpske uslovile su katastrofalne poplave u slivnom području Vrbasa i Bosne, te na području Semberije, a štete od poplava procjenjuju se na oko četiri milijarde KM. Poplave su direktno ugrozile oko milion stanovnika, više od 90.000 bilo je privremeno raseljeno, više od 43.000 kuća uništeno, a što je najtragičnije, izgubljeni su ljudski životi. Neophodno je što prije da počnemo s primjenom mjera koje utiču na smanjenje uticaja na klimatske promjene, ali i metodama za prilagođavanje novonastaloj situaciji.
Primjene mjera energetske efikasnosti direktno utiču na smanjenje uticaja na klimatske promjene. Energetski efikasna proizvodnja i potrošnja energije utiče na smanjeno emitovanje SO2 u vazduh, što je direktan uticaj na smanjenje efekata staklene bašte i klimatske promjene.
Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS, kao kontakt institucija Bosne i Hercegovine prema Konvenciji Ujedinjenih nacija za klimatske promjene prepoznalo je rizik i osjetljivost društva i ekonomije na klimatske promjene te iniciralo izradu Strategije za prilagođavanje na klimatske promjene i niskoemisionog razvoja. Strategija je već usvojena, a fokusirana je na sprovođenje konkretnih mjera s ciljem da se poveća otpornost na klimatsku promjene, a kao jednu od najvažnijih aktivnosti definiše upravljanje poplavnim rizikom i borbu protiv poplava.
Bosna i Hercegovina je posebno osjetljiva na klimatske promjene zbog svoje geografske pozicije, ekonomske važnosti sektora poljoprivrede i šumarstva, kao i zbog svog ograničenog kapaciteta za prilagođavanje na klimatske promjene. Ljetne temperature su u nekim mjestima porasle za 1,20°C tokom proteklih decenija, a promijenjeni su i režimi padavina. Mi se moramo usmjeriti na smanjenje aktivnosti koje dovode do povećanja emisija koje imaju efekat staklene bašte. Mogućnosti za smanjenje emisija sa efektima staklene bašte u Republici Srpskoj i BiH su brojne, od korišćenja obnovljivih izvora energije, povećanja energetske efikasnosti, kako na širem planu tako i u zgradarstvu – “utopljavanje” zgrada, prelazak sa fosilnih goriva na obnovljive izvore energije za zagrijavanje i slično. Treba preduzeti i mjere od klasifikacije otpada i energetskog korišćenja otpada, promjena tehnologija u industriji, do promocije upotrebe javnog prevoza, upotrebe automobila koji troše manje goriva i pošumljavanja.
Na snazi je i Zakon o obnovljivim izvorima energije, čime će se stvoriti uslovi da se ostvaruju uštede energije u zgradama, da se primjenjuju tehnička rješenja koja omogućavaju korišćenje energije iz obnovljivih izvora i da se smanji ukupan negativni uticaj proizvodnje i korišćenja energije na životnu sredinu. To je poznati evropski princip 20-20-20 koji predviđa smanjenje količine stakleničkih gasova u atmosferi za 20 odsto, korištenje 20 odsto energije iz obnovljivih izvora i povećanje energetske efikasnosti za 20 odsto.
Primjena mjera za ublažavanje klimatskih promjena neophodna je kako bi se uticaji klimatskih promjena sveli na prihvatljiv minimum i obezbijedilo da se tim promjenama može upravljati. U skladu s tim je i realizacija aktuelnog projekta Energetske efikasnosti, koji relalizuje Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju, a u okviru kojeg će više od 30 javnih zgrada biti energetski “utopljeno”, što, između ostalog, podrazumijeva i promjene u načinima proizvodnje i potrošnje energije potrebne za grijanje i hlađenje i smanjenje zagađenja vazduha.
Autor: Srebrenka GOLIĆ, ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS
