Close Menu
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    • ANALIZE
    • EKSKLUZIVNO
    • INTERVJU
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    • ENERGETIKA
    • FINANSIJE
    • TRŽIŠTE KAPITALA
    • TRGOVINA
    • TURIZAM
  • TECH
  • SVIJET
    • ZANIMLJIVOSTI
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
Donacije
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    1. ANALIZE
    2. EKSKLUZIVNO
    3. INTERVJU
    4. Vidi sve

    Hoće li BiH kupovati ruski gas iz treće ruke

    22. Oktobra 2025. — 14:57

    Novi porez u RS: Udar na sivu ekonomiju ili na investitore?

    15. Septembra 2025. — 15:41

    Reciklaža baterija kao biznis budućnosti

    10. Augusta 2025. — 15:00

    Simbioza na djelu: Stanivuković i SNSD poklonili milionski vrijedno gradsko zemljište

    7. Augusta 2024. — 13:00

    Skandal: Bivši načelnik Dubice prodavao ERS-u ukradenu struju

    11. Decembra 2025. — 11:59

    Ekskluzivno: Gordan Pavlović kupio Fabriku duvana Banjaluka

    26. Novembra 2025. — 16:54

    Ekskluzivno: Vlada Srpske nudi Serdarovu 242 miliona KM

    22. Augusta 2025. — 16:22

    Ekskluzivno: CAPITAL otkriva imena uhapšenih carinika

    16. Decembra 2024. — 10:47

    Kazne za zloupotrebu ličnih podataka u BiH do 40 miliona KM (VIDEO)

    3. Novembra 2025. — 13:29

    Srpska vraća Rufiju 41 milion KM za zemljište na Jahorini

    30. Oktobra 2025. — 18:20

    Tanić za CAPITAL: Na domaćem tržištu više ne možemo kupiti ni cijevi za grijanje

    21. Marta 2025. — 20:10

    Kako je Širbegović od posuđenih 1.500 KM došao do milionskog profita

    14. Marta 2025. — 19:55

    CAPITAL-ne teme: Kako smo građanima uštedjeli preko 50 miliona maraka

    1. Januara 2026. — 09:59

    Srećna Nova 2026. godina

    1. Januara 2026. — 00:01

    Izgradnja zgrade fakulteta na Palama kasni tri godine

    31. Decembra 2025. — 12:44

    Ekološka dozvola usporava projekat HE „Buk Bijela“

    31. Decembra 2025. — 12:22
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    1. ENERGETIKA
    2. FINANSIJE
    3. TRŽIŠTE KAPITALA
    4. TRGOVINA
    5. TURIZAM
    6. Vidi sve

    Amerikanci žele da vide sve tačke ugovora Rusa i novog partnera

    2. Januara 2026. — 07:30

    Ekološka dozvola usporava projekat HE „Buk Bijela“

    31. Decembra 2025. — 12:22

    Kina pustila u rad impresivnu hidroelektranu

    28. Decembra 2025. — 10:30

    Rusi pregovaraju sa mađarskim MOL-om o prodaji NIS-a

    25. Decembra 2025. — 15:29

    Najbogatiji u 2025. zaradili rekordnih 2,2 biliona dolara

    2. Januara 2026. — 08:02

    Kako preživjeti decembarsku potrošnju i pokrenuti štednju u januaru

    31. Decembra 2025. — 10:56

    Koliko je evropskih valuta nestalo zbog evra

    31. Decembra 2025. — 09:50

    BiH vodeća u Evropi po doznakama iz inostranstva

    27. Decembra 2025. — 10:33

    Na Banjalučkoj berzi promet veći od miliona maraka

    16. Decembra 2025. — 16:30

    Vlada se na berzi zadužila 66 miliona KM, iduće sedmice planira još 20

    15. Decembra 2025. — 15:16

    Akcije “Potkozarja” prodate za 4,2 miliona KM

    3. Decembra 2025. — 12:34

    Na dobošu akcije u 53 preduzeća iz Srpske

    30. Novembra 2025. — 08:02

    Sindikat: Radnici u trgovini danima rade prekovremeno

    31. Decembra 2025. — 13:41

    Gasi se proizvodnja čuvenih marki automobila

    31. Decembra 2025. — 11:52

    Nastavljeno divljanje cijena u Crnoj Gori

    28. Decembra 2025. — 15:15

    Kafa sve skuplja: Klimatske promjene podižu cijene širom svijeta

    28. Decembra 2025. — 09:00

    Bjelašnica prvi ski centar u BiH koji uvodi potpuno bezgotovinsko plaćanje

    2. Januara 2026. — 10:30

    Koliko košta zimovanje u Srbiji i inostranstvu

    1. Januara 2026. — 12:09

    Još jedan evropski grad uvodi turističku taksu

    1. Januara 2026. — 11:00

    Pored hotelskog smještaja tražen i stan na dan

    31. Decembra 2025. — 08:05

    Njemačka uvodi nova pravila od 2026: veći minimalac, skuplji prevoz i poreske izmjene

    2. Januara 2026. — 09:45

    Amerikanci žele da vide sve tačke ugovora Rusa i novog partnera

    2. Januara 2026. — 07:30

    Ekološka dozvola usporava projekat HE „Buk Bijela“

    31. Decembra 2025. — 12:22

    Njemačkoj nedostaje 120.000 vozača kamiona

    30. Decembra 2025. — 07:58
  • TECH
  • SVIJET
    1. ZANIMLJIVOSTI
    2. Vidi sve

    Koliko je evropskih valuta nestalo zbog evra

    31. Decembra 2025. — 09:50

    Mogu li naučnici da spasu industriju čokolade?

    29. Decembra 2025. — 08:08

    Kina testirala voz brzine 800 km/h

    26. Decembra 2025. — 14:00

    Na hiljade neželjenih božićnih poklona se prodaje na internetu

    26. Decembra 2025. — 12:15

    Cijene nafte bilježe najveći godišnji pad od 2020. godine

    2. Januara 2026. — 11:20

    Indija pretekla Japan, cilja Njemačku i treće mjesto u svjetskoj ekonomij

    2. Januara 2026. — 09:00

    Još jedan evropski grad uvodi turističku taksu

    1. Januara 2026. — 11:00

    Gasi se proizvodnja čuvenih marki automobila

    31. Decembra 2025. — 11:52
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
  • ENERGETIKA
  • TURIZAM
  • TRGOVINA
  • TRŽIŠTE KAPITALA
  • TECH
  • ZANIMLJIVOSTI
  • SVIJET
  • FINANSIJE
  •   VIDEO
  • PROMO
Home » Mastalo: Riješiti problem plasmana kornišona

Mastalo: Riješiti problem plasmana kornišona

Dragana EremijaDragana Eremija12. Augusta 2016. — 08:27Nema komentara4 minute čitanja

Krastavci-kornisoniBANJALUKA,  Predsjednik Udruženja povrtara Republike Srpske Brane Mastalo pozvao je nadležne institucije u Srpskoj i privrednike da pomognu u rješavanju problema plasmana enormno visokog roda krastavca kornišona jer bi, u suprotnom, proizvođači mogli da imaju velike gubitke i da dođe do gašenja proizvodnje ove poljoprivredne kulture.

Mastalo je u izjavi Srni istakao da bi Vlada Republike Srpske i Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srpske trebalo da razgovaraju sa rukovodstvima preduzeća “Vitaminka” iz Banjaluke i “Sava” iz Bijeljine o preuzimanju viškova krastavaca.

“Proizvodnja ovih krastavaca je u posljednje dvije-tri godine u zamahu u Srpskoj. Odmah ću poslati dopis resornom ministru Stevi Mirjaniću da organizuje sastanak nas iz udruženja, proizvođača, direktora `Vitaminke` i `Save` i predstavnika Privredne komore Republike Srpske da vidimo mogu li se viškovi kornišona preuzeti ili izvesti da bi se proizvodnja održala i sačuvala i za sljedeću godinu”, najavio je Mastalo.

On je rekao da problem sa krastavcima koji su prerodili dodatno otežava privremena zabrana izvoza i povrća u Rusiju.

“Rusija je prije dvije godine rekla da neće trpjeti nelegalnosti poput uvoza voća iz EU, pa njegovog lažnog prepakivanja i izvoza u tu zemlju. To se ovdje ponovo desilo i vlast na svim nivoima, a posebno na nivou BiH, mora da riješi problem. Da nema te zabrane, postojala bi velika vjerovatnoća da se u Rusiju izveze dio sadašnjih viškova krastavaca, kao i luka i krompira koji uskoro dospijevaju”, objasnio je Mastalo.

Potpredsjednik Privredne komore Republike Srpske Mihajlo Vidić obećao je da će se Komora svakako odazvati pozivu na razgovore u pokušaju da se koliko-toliko amortizuju veliki gubici u proizvodnji krastavaca.

On je rekao da “previsok” rod krastavca mora da bude pouka i za narednu godinu jer Komora i ljudi iz resornog ministarstva godinama govore o važnosti plasmana, kvalitetu i planskoj proizvodnji, ne samo krastavaca, već i drugog povrća koje se mora proizvoditi u saglasnosti sa potrebama prerađivačkih kapaciteta i tržišta.

“Da se planiralo, apsolutno ne bi dolazilo do ovakvih iznenađenja”, dodao je Vidić.

On je naveo da u budućnosti treba insistirati na čvrstom i ugovornom vezivanju proizvođača i prerađivača.

Iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske poručuju da redovno održavaju sastanke i sa proizvođačima krastavaca s ciljem pronalaženja najboljeg mogućeg rješenja i plasmana domaćih poljoprivrednih proizvoda.

Iz resornog ministarstva kažu da su i povrtarima dostupne novčane premije za proizvedeno i prodato povrće radi zaštite i plasmana voća i povrća, uvedena je i premija prerađivačima-otkupljivačima za otkupljeno domaće voće i povrće da bi se i tako podstakao otkup domaćih proizvoda i zaštitili proizvođači.

“Treću godinu uzastopno proizvođačima i otkupljivačima je na raspolaganju 25 miliona KM Investiciono-razvojne banke Republike Srpske za ugovaranje, proizvodnju i otkup domaćih poljoprivrednih proizvoda, a obezbijeđena su i sredstva za sufinansiranje poslovnih aktivnostu poljoprivrednih zadruga i udruženja koje se takođe tiču organizacije proizvodnje, otkupa, prerade i plasmana poljoprivrednih proizvoda”, navode iz Ministarstva.

U resornom ministarstvu ističu da sve to treba da bude motiv više proizvođačima da se udružuju, ugovaraju proizvodnju i otkup poljoprivrednih proizvoda i da zajednički nastupaju na tržištu. Nažalost, praksa ugovaranja proizvodnje i plasmana, kako su naveli iz ministartva, još nije dovoljno zaživjela kod domaćih proizvođača.

Iz ove institucije napominju da su, povodom privremene zabrane izvoza povrća u Rusiju, već pokrenuli niz inicijativa kako bi zabrana bila ukinuta i omogućena nesmetana trgovina.

“Spremni smo za pregovore i posjete mjestima proizvodnje voća i povrća, kao i mjestima skladištenja u Republici Srpskoj delegacije Federalne službe za veterinarsku i fitosanitarnu kontrolu Ruske Federacije radi upoznavanja sa sistemom fitosanitarnog nadzora u Republici Srpskoj i BiH”, poručili su iz ministarstva.

Veliki otkupljivač krastavaca kornišona i direktor firme “Glumina voćar” kod Zvornika, koja je u sastavu kompanije “Adrijatik grupa”, Fahrudin Delibajrić rekao je ranije da je ovogodišnji rod krastavca izuzetno veliki ili za 70 odsto veći od plana.

On je dodao da tržište ne može da “apsorbuje” krastavce zbog čega bi trebalo da budu sačuvani kooperanti, kao i da se prema njima ispune preuzete obaveze.

U kompaniji “Adrijatik grupa” iz Beča kažu da je, zbog neočekivano velikog roda, bačeno 700 tona ovogodišnjeg krastavca kornišona, a da će do kraja sezone ta količina dostići 1.000 tona, što je za tu firmu šteta od milion KM.

Rukovodstvo ovog preduzeća upozorilo je da je za projekat proizvodnje krastavca kornišona direktno vezano 10.000 ljudi u BiH, od kojih veliki broj živi u Republici Srpskoj. Srna

brane mastalo kornisoni problem plasmana proizvodnja
Podijeli: Facebook Twitter LinkedIn WhatsApp Copy Link Email
Prethodni članakNjemačka energetska kompanija RWE ostvarila profit od 10 odsto
Sljedeći članak Azijske berze porasle, dolar skočio

Povezani članci

NOVOSTI 02 minute čitanja

Cijene nafte bilježe najveći godišnji pad od 2020. godine

NOVOSTI 01 minuta čitanja

Bjelašnica prvi ski centar u BiH koji uvodi potpuno bezgotovinsko plaćanje

Ostavi komentar Otkaži

NE PROPUSTITE
Capital teme

CAPITAL-ne teme: Kako smo građanima uštedjeli preko 50 miliona maraka

1. Januara 2026. — 09:59012 minuta čitanja

BANJALUKA – Godina 2025. je jedna od onih koju su pojeli skakavci. Tako bi se najkraće, a opet sveobuhvatno, moglo opisati ono čemu smo svjedočili u proteklih 365 dana.

Srećna Nova 2026. godina

1. Januara 2026. — 00:01

Izgradnja zgrade fakulteta na Palama kasni tri godine

31. Decembra 2025. — 12:44

Ekološka dozvola usporava projekat HE „Buk Bijela“

31. Decembra 2025. — 12:22

Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH, Journalism Trust Inicijative i Reporters Shields Network.

Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
  • Uređivačka politika
  • O nama
  • Impressum
  • Kontakt
  • Marketing
  • Piši za Capital
  • ENERGETIKA RS
  • SLOBODNO
Copyright © 2026 Capital.ba - ISSN 2744-225X. Sva prava rezervisana.
Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH.

Unesite iznad pojam sa pretragu i pritisnite Enter za pretragu. Pritisnite Esc ili X da otkažete.