BANJALUKA, SARAJEVO – Izrada nacrta zakona o ličnom bankrotu u završnoj je fazi i vjerovatno će taj dokument u jesen biti poslat u parlamentarnu proceduru.
To je za “Nezavisne” potvrdio Joco Cvjetković, predsjednik Udruženja za zaštitu žiranata u BiH. Lični bankrot je, kako pojašnjavaju bankari, proces pri kojem prezaduženi građani dobijaju staratelja, koji raspolaže njihovom imovinom do finansijskog ozdravljenja.
Cvjetković, međutim, ističe da nije problem u tome da se taj tekst završi, koliki će problem biti da se po eventualnom usvajanju implementira.
“Primjere takvih zakonskih rješenja imamo i u okruženju i u Evropi. Kod nas je veći problem kako ga staviti u parlamentarnu proceduru, jer trenutno kod nas ne postoji politička volja za donošenje takvog zakona. Niko deklarativno nije protiv, ali svi kažu da će teško ići”, ističe Cvjetković.
Pritom, on je potvrdio da zakon o ličnom bankrotu povlači donošenje seta drugih zakona, ali i izmjene i dopune postojećih zakonskih rješenja.
“Jer, poznato je da ako neko proglasi lični bankrot, on mora imati imovinu kojom bi bio servisiran dug. Onda se postavlja, da ga tako nazovemo, lični stečajni upravnik koji će voditi finansije. Kod nas su dva problema. Prvo, mnogi koji su zainteresovani za proglašenje ličnog bankrota su oni koji su se zadužili, a svoju imovinu prebacili na druge”, naveo je Cvjetković.
Drugi problem se, kako je naveo, odnosi na pitanje ko bi to bio ovlašten i stručan da finansijski vodi postupak za one koji bi proglasili lični bankrot.
“Dosta nas ljudi zove, što pokazuje da ima zainteresovanosti za proglašenje ličnog bankrota”, naglasio je Cvjetković.
Inače, riječ je o praksi koja je odavno zaživjela u brojnim evropskim državama, a podrazumijeva da dužnici dobijaju određeni iznos novca, koliko im treba za život, dok njihovim imovinom i primanjima raspolaže “staratelj”.
Mijo Mišić, sekretar Udruženja banaka BiH, ističe da bankarski sektor podržava donošenje ovakvog zakona.
“Taj zakon je složen, slojevit, kompliciran. Meni se čini da nije problem donijeti sam zakon, ali je vrlo bitno imati svu drugu infrastrukturu potrebnu za njegovu implementaciju, što podrazumijeva baze podataka, registre, socijalne karte građana i slično. Suština je da treba puno raditi na pripremama”, pojašnjava Mišić.
On dodaje da, pri proglašenju ličnog bankrota, oni koji ga proglase dobijaju staratelja, te da je riječ o novoj šansi koju građani treba da prihvate.
“Dobijaju staratelja kada su finansije u pitanju, a moraju sve svoje nekretnine, pokretne stvari i prihode da prijave. Staratelj vodi proces i u njihovo ime obavlja finansijsku funkciju. Krajnji cilj je finansijsko ozdravljenje klijenta”, ističe Mišić u izjavi za “Nezavisne”.
Nenad Mirković, Prijedorčanin koji je kao žirant, kako kaže, vratio čak 124.000 maraka za kredit koji nije podigao, s tim što treba da otplati još više od 20.000 maraka vlastitog duga, kaže da bi možda, da mu se ukaže prilika, proglasio lični bankrot, ali da ne zna šta potom slijedi.
“Nikada mi niko nije objašnjavao šta mi to donosi, šta treba da dam. Prvo bih dobro razmislio, u smislu da li je to za mene štetno ili korisno. Ako bi bilo korisno, proglasio bih lični bankrot“, rekao je Mirković. Nezavisne novine
