Close Menu
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    • ANALIZE
    • EKSKLUZIVNO
    • INTERVJU
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    • ENERGETIKA
    • FINANSIJE
    • TRŽIŠTE KAPITALA
    • TRGOVINA
    • TURIZAM
  • TECH
  • SVIJET
    • ZANIMLJIVOSTI
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
Donacije
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    1. ANALIZE
    2. EKSKLUZIVNO
    3. INTERVJU
    4. Vidi sve

    Revizorski „odlični đaci“: Ministarstva krše zakone, ali prolaze bez kazne

    16. Januara 2026. — 15:46

    Hoće li BiH kupovati ruski gas iz treće ruke

    22. Oktobra 2025. — 14:57

    Novi porez u RS: Udar na sivu ekonomiju ili na investitore?

    15. Septembra 2025. — 15:41

    Reciklaža baterija kao biznis budućnosti

    10. Augusta 2025. — 15:00

    Ekskluzivno: Definitivno poništen Stanivukovićev tender za rasvjetu od 35 miliona

    13. Februara 2026. — 17:12

    Ekskluzivno: Serdarov traži poništavanje ugovora o prenosu koncesije sa Comsara na RiTE Ugljevik

    10. Februara 2026. — 10:32

    Šef Dodikovog obezbjeđenja gradi 47 solarnih elektrana u Bijeljini

    7. Februara 2026. — 10:02

    Skandal: Bivši načelnik Dubice prodavao ERS-u ukradenu struju

    11. Decembra 2025. — 11:59

    Berbić: Vozače iz BiH u EU tretiraju kao migrante

    12. Februara 2026. — 19:10

    Litvinjenko za CAPITAL: Aura kozmetika na tržištima 17 zemalja

    5. Februara 2026. — 19:01

    Nikad u minusu: Kako je firma „Živko i Sinovi“ od pijace stigla do Kine

    29. Januara 2026. — 19:09

    Pantović za CAPITAL TV: Od sna do imperije od 500 zaposlenih

    23. Januara 2026. — 14:02

    Vlada podigla cijenu najma svojih apartmana u Istočnom Sarajevu

    19. Februara 2026. — 11:36

    „Nikad u minusu“: Od sezonskog radnika do direktora poznate mljekare i vlastitog biznisa

    18. Februara 2026. — 19:00

    Poreska uprava otpisala 142 miliona KM duga

    18. Februara 2026. — 16:15

    Banke u Srpskoj povećale zaradu na 267 miliona KM

    18. Februara 2026. — 14:48
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    1. ENERGETIKA
    2. FINANSIJE
    3. TRŽIŠTE KAPITALA
    4. TRGOVINA
    5. TURIZAM
    6. Vidi sve

    MOL uskoro počinje sa isporukom nafte putem Janafa

    17. Februara 2026. — 11:07

    Evropa u novoj gasnoj klopci

    17. Februara 2026. — 10:31

    Padavine i podzemne vode usporavaju gradnju “HE Dabar”

    13. Februara 2026. — 10:35

    Gazprom pronašao nalazište nafte, najveće u posljednjih 30 godina

    12. Februara 2026. — 09:50

    Hoće li BiH ovog proljeća ući u SEPA

    18. Februara 2026. — 09:43

    Najveći talas bankarskih spajanja u Evropi

    17. Februara 2026. — 09:24

    Vlada se pohvalila likvidnošću pa krenula u zaduženje od 60 miliona

    16. Februara 2026. — 11:53

    ECB povukao potez kojim će ojačati ulogu eura

    15. Februara 2026. — 15:01

    Trezorski zapisi pogurali promet na Banjalučkoj berzi

    3. Februara 2026. — 14:55

    Srpska ide u prvo ovogodišnje zaduženje na berzi

    26. Januara 2026. — 15:03

    Promet na Banjalučkoj berzi veći od 107.000 KM

    20. Januara 2026. — 14:30

    Berzanski indeksi na rekordnom nivou

    11. Januara 2026. — 12:34

    Nakon Temua, Evropska komisija istražuje Shein

    18. Februara 2026. — 14:01

    Hladni januar povećao potražnju za peletom, cijena ostaje 690 KM

    8. Februara 2026. — 15:30

    Cijene u Crnoj Gori rastu skoro duplo više nego u EU

    8. Februara 2026. — 10:40

    Globalne cijene hrane pale za 0,4 odsto u januaru

    7. Februara 2026. — 12:15

    Švedska daje na čuvanje pet ostrva

    18. Februara 2026. — 16:17

    Trend kratkih putovanja u porastu u Evropi

    18. Februara 2026. — 12:29

    Ryanair ukida brojne evropske letove zbog visokih poreza

    18. Februara 2026. — 11:16

    Nijemci na ljetnjem odmoru trošili 130 evra dnevno

    8. Februara 2026. — 13:50

    Ako pada transport, tone i privreda

    18. Februara 2026. — 07:41

    MOL uskoro počinje sa isporukom nafte putem Janafa

    17. Februara 2026. — 11:07

    Evropa u novoj gasnoj klopci

    17. Februara 2026. — 10:31

    Plastenička proizvodnja sve češći izbor poljoprivrednika u Republici Srpskoj

    14. Februara 2026. — 08:02
  • TECH
  • SVIJET
    1. ZANIMLJIVOSTI
    2. Vidi sve

    Švedska daje na čuvanje pet ostrva

    18. Februara 2026. — 16:17

    Ostrvo traži nove stanovnike: Nudi kuću, 18.000 evra…

    16. Februara 2026. — 09:02

    Ova je pizza pod zaštitom UNESCO-a: Znate li po čemu se razlikuje?

    15. Februara 2026. — 13:02

    Cijene čokolade naglo rastu na Dan zaljubljenih, marketinški trik ili nešto drugo

    14. Februara 2026. — 12:02

    Uzgoj kafe na udaru klimatskih promjena

    19. Februara 2026. — 09:02

    Amazon izgubio 450 milijardi dolara tržišne vrijednosti u samo devet dana

    18. Februara 2026. — 08:16

    U njemačkoj industriji ugašeno 124 hiljade radnih mjesta

    17. Februara 2026. — 14:24

    Cijena nafte blago pala, fokus na pregovorima 

    16. Februara 2026. — 09:45
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
  • ENERGETIKA
  • TURIZAM
  • TRGOVINA
  • TRŽIŠTE KAPITALA
  • TECH
  • ZANIMLJIVOSTI
  • SVIJET
  • FINANSIJE
  •   VIDEO
  • PROMO
Home » U Srbiji banke propadaju, niko ne odgovara

U Srbiji banke propadaju, niko ne odgovara

capital.bacapital.ba30. Maja 2016. — 12:12Nema komentara8 minuta čitanja

agrobankaBEOGRAD, Osam banaka u Srbiji propalo je u petnaest godina ovdašnje tranzicije. Na listi su četiri državne banke likvidirane 2001. godine, a u međuvremenu su se priključile još četiri sa mješovitim kapitalom.

Posljednji primjer su Agrobanka, Privredna banka Beograd i Razvojna banka Vojvodine, koje su propale početkom druge decenije 21. veka. Uz Univerzal banku, slučaj ove tri banke pokazuje na koji način su pojedini biznismeni, uz pomoć političkih veza, dobijali višemilionske nenaplative kredite koji su doveli do propasti ovih banaka.

Da li je država najodgovorniji saučenik u propadanju srpskih banaka, za šta do danas niko nije kažnjen, a nekoličina onih koji su označeni kao mogući odgovorni nije otišla dalje od pritvora?

Kada je 2012. slučaj “Agrobanka” pogodio Srbiju, tadašnji koordinator Vlade Srbije za borbu protiv korupcije Aleksandar Vučić, rekao je da je ova afera “Pandorina kutija iz koje će mnogo toga ispasti”. Ispalo je, međutim, da je Agrobanka tek jedan u nizu sličnih slučajeva.

Uzrok kraha Agrobanke, baš kao i u slučaju Privredne banke Beograd, Razvojne banke Vojvodine, te Univerzal banke, u kojoj država nije imala većinsko vlasništvo, bili su nenaplativi krediti, takozvani „NPL”, za koje postoji velika vjerovatnoća da ne mogu biti naplaćeni. Od 20 najvećih dužnika Agrobanke, čak 14 je bilo u stečaju ili restrukturiranju, a ostali su poslovali godinama sa velikim gubicima.

Krajem 2011. godine, prinudna uprava Agrobanke procjenila je da je gubitak oko 190 miliona evra veći od cjelokupnog kapitala banke. Bio je to znak da banka više ne može da postoji.

“Činjenica je da se kroz sve te banke provlači nota interesa vladajuće strukture i partije koja njima dragim biznismenima preko članova upravnih odbora su kanalisali veliki deo resursa, odnosno kredita koji nikada faktički neće biti vraćeni”, kaže Đorđe Đukić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu.

Ilustrativni primer koji pokazuje kako su se krediti davali je firma “Asprom”, koja je 2010. imala poslovni prihod od 420 miliona dinara, i koja je od Agrobanke kreditirana sa skoro dvije milijarde dinara, uz veoma malo obezbjeđenje.

Slično je bilo i u Razvojnoj banci Vojvodine. Na osnovu analize revizorske kuće „Deloitte”, utvrđeno da je od oko devet milijardi dinara analiziranih kredita preko 70 posto nije imalo nikakvo ili veoma slabo obezbjeđenje.

Sinergija politike i biznisa

Do svjetske ekonomske krize banke su se – bez obzira na to da li su u privatnom ili državnom vlasništvu – utrkivale u davanju kredita privrednicima koji su, kada dođe vreme za naplatu kredita, kod druge banke podizali novi kredit, kaže konsultant Bogdan Petrović i dodaje da politički uticaj na banke sa većinskim državnim vlasništvom počinje tek sa velikom ekonomskom krizom.

“U početku je to išlo lako. Do 2009. je svako ko je imao koliko-toliko uspješnu firmu mogao je da dobije veliki kredit. Mi možemo da pričamo samo o toj posljednjoj fazi, kada više nije bilo moguće dobiti kredit od privatnih banaka bez adekvatnih sredstava obezbeđenja, dobrog biznis plana i bilansi, i kada je kreenuo politički pritisak da banke u kojima država ima kontrolu odobre određena sredstva tim biznismenima”, objašnjava Petrović.

O sinergiji politike i biznisa svjedoči Nebojša Divljan, najveći pojedinačni akcionar likvidirane Univerzal banke. Nakon proglašenja stečaja, Divljan je medijima rekao da je postavljanjem poslanika Srpske napredne stranke Dragana Tomića za direktora, u banku ušla nova interesna grupa, od koje je korist imao kontroverzni biznismen i vlasnik “Farmakoma” Miroslav Bogićević.

“Prvog radnog dana, novi direktor banke odobrava kredit od 100 miliona firmi Basemi Šabac na adresi Hajduk Veljkova bb, istoj adresi na kojoj je i Farmakom MB. Dobijam informaciju od ljudi da je to firma koja je ekonomski povezana sa Farmakomom. Farmakom je već bio u limitu izloženosti, nije mogao da dobije kredit i upotrebio je tu firmu da bi povećao zaduživanje kod banke”, kazao je Divljan.

Nije poslanik SNS-a, koji je nakon stečaja Univerzal banke nekoliko mjeseci proveo u pritvoru, jedini političar koji je plivao u bankarskim vodama.

Pokojni Jožef Kasa, dugogodišnji predsjednik Saveza vojvođanskih Mađara i nekadašnji gradonačelnik Subotice, bio je direktor filijale Agrobanke u tom gradu, a bivši predsjednik SR Jugoslavije Zoran Lilić je aktuelni predsednik UO Jubmes banke, u kojoj je Srbija najveći akcionar.

Osim političara, u bankama su nerijetko postavljani nekavalifikovani menadžeri koji su vještački pumpali bilans uspjeha ne bi li imali veće bonuse, napominje profesor Đorđe Đukić.

“Ti menadžeri koji su vodili banke u Srbiji pre globalne finansijske krize su na bazi napumpanih profita i ekstremno velike kreditne aktivnosti prisvojili enormno velike bonuse, preselili se na druge destinacije po belom svijetu, a ovdje su ostali faktički talozi lošeg poslovanja. Ono što je bitno: za privatne banke ja ne žalim, neka stradaju privatni akcionari koji su takve menadžere tolerisali, ali kada je riječ o državnim bankama, onda svi mi plaćamo ceh toga.”

Taj ceh za spasavanje Agrobanke, Razvojne banke Vojvodine i Privredne banke Beograd iznosi blizu 800 miliona evra. Od toga, je oko 400 miliona evra na spasavanje Agrobanke, u kojoj je država sa 20 posto učešća bila najveći pojedinačni vlasnik.

“Dio tih para je dobijan tako što je Agencija za osiguranje depozita otkupila neke NPL-ove. Dio je bio kroz emisiju obveznica i samo mali dio je bio u parama. Cilj je bio da se prikaže da banka ima aktivu, da može da posluje, odnosno da ima koeficijent adekvatnosti kapitala iznad nule, pošto je u tom trenutku banka imala negativan koeficijent, odnosno kapital nije ni postojao”, govori Goran Radosavljević, državni sekretar u Ministarstvu finansija od 2011. do 2012.

Država 2012. gasi Agrobanku i osniva Novu Agrobanku, sto posto u vlasništvu države. U nju prebacuje depozite, dok dugovi ostaju u staroj. Krajem iste godine gasi se i Nova Agrobanka, a depoziti se prebacuju se u Poštansku štedionicu.

Loše procjene

Prema riječima Gorana Radosavljevića, ukoliko banka ima negativan kapital, država ima dva rješenja: da ugasi banku i preuzme na sebe da isplati garantovane depozite. Takav je slučaj sa starom deviznom štednjom.
Druga opcija je da proba da spasi banku, pod uslovom da ima perspektivu.

“Naša procjena je u tom trenutku bila – imali smo u to vrijeme saradnju i sa međunarodnim finansijskim institucijama na tu temu – da je Agrobanka imala neku perspektivu. Uvjerili smo se kasnije da procjena nije bila dobra”, kaže Radosavljević.

Loše procjene imala je, čini se, i Narodna banka Srbije. Kako ukazuje profesor Đukić, Centralna banka je svaki put reagovala sa zakašnjenjem.

“Nikada nije preventivno reagovala da spriječi propast neke od tiha banaka, što je apsolutno u njenoj nadležnosti. Podsjećam da Zakon o Narodnoj banci Srbije daje izuzetno velika ovlašćenja kada je riječ o kontroli, što je u redu, ali kao što se može zaključiti, nekada ne vredi ni prepisivanje zakona Evropske unije, ako nemate instituciju u kojoj će sjediti kvalitetni ljudi koji će upražnjavati tu moć i prava koje imaju”, ocenjuje Đorđe Đukić.

Goran Radosavljević kaže da je NBS u Agrobanci od maja do septembra 2011. sprovela dvije kontrole, a da su se rezultati značajno razlikovali.

“Jedno od mojih pitanja je bilo – da li je moguće da preko noći banka koja je imala kapitalnu adekvatnost od 12 posto padne na nulu? Suštinski nije nemoguće da se to desi, ali to je jedna baš specifična situacija”, navodi Đukić.

Želja za većom autonomijom

Država je tako uložila novac u banku za koju po svim raspoložovim parametrima nije bilo spasa. Slična situacija je bila i sa Razvojnom bankom Vojvodine, bivšom Metalis bankom, koju je zbog duga od 150 milona evra država dokapitalizovala sa ukupno devet milijardi evra iz državnog i pokrajinskog budžeta. Na taj način Autonomna Pokrajina Vojvodina je stekla status većinskog vlasnika sa 61,9 odsto akcija. Zbog čega je bilo potrebno ulaziti u takav posao?

“Da bi Pokrajinska vlada imala svoju igračku preko koje je politički mogla da dodeljuje određene kredite. Ja drugi razlog ne znam. Možda želja za većom autonomijom Vojvodine koju bi lakše dokazivali vlasništvom nad jednom bankom. I to može da bude razlog”, odgovara konsultant Bogdan Petrović.

Koji god da su motivi državne politike u slučaju Agrobanke, Privredne banke Beograd i Razvojne banke Vojvodine, rezultati su jednako loši, a visoku cijenu toga plaćaju poreski obveznici Srbije.

Profesor Đukić podsjeća da je od 2001. godine, kada su u stečaj otišle četiri državne banke – Beobanka, Investbanka, Beogradska banka i Jugobanka – sve do danas, Srbija izdvojila oko milijardu evra za sanaciju štete.

“Najgore je da se institucije, poput Agencije za sanaciju, stečaj i likvidaciju banaka, koje imaju mali kapacitet da rade pod tako velikim ovlašćenjima, faktički u posljednje vrijeme zadužuju kod međunarodnih finansijskih institucija, jer je ispraženjen fond za zaštitu depozita”, objašnjava Đukić.

Čini se da ni nakon svih ovih iskustava država nije izvukla pouke. Tako je nedavno krajnje neprimjetno u javnosti prošla vijest da je država za spas “Srpske banke” od bankrota dala 140 miliona evra, od čega je 80 miliona iz budžeta.

Do danas Ministarstvo finansija nije smatralo za shodno da te tvrdnje potvrdi ili demantuje.

“Razlozi koje su meni tada kao državnom sekretaru navodili da ta banka mora da ostane je da postoje neki ugovori, akreditivi i garancije sa stranim vladama u vezi sa prodajom i trgovinom oružjem i da prosto to ne može da se zamjeni akreditivima neke druge banke iz nekog tehničkog razloga i da ta banka mora da ostane. Pošto ja nisam bio ekspert za to, nisam se time bavio i pustio sam da neko tako odluči”, kaže Goran Radosavljević.

Umjesto da objasni zbog čega je bilo nužno spašavati državnu banku koja ima oko 15 milijardi nenaplativih kredita, država je cijeli postupak proglasila strogo poverljivim i time, makar za sada, zatvorila tu priču.

No pitanje je koliko se takva tajne može čuvati ispod tepiha, prije nego što počne da se širi neprijatni miris propasti. Radio Slobodna Evropa

agrobanka beobanka Beogradska banka Bogdan Petrović. goran radosavljevic investbanka jugobanka propadanje banaka srbija
Podijeli: Facebook Twitter LinkedIn WhatsApp Copy Link Email
Prethodni članakRAK: Od sutra nove mjere za smanjenje cijena u mobilnoj telefoniji
Sljedeći članak Trgovano akcijama Nove banke u vrijednosti 612.000 KM

Povezani članci

Capital teme 01 minuta čitanja

Vlada podigla cijenu najma svojih apartmana u Istočnom Sarajevu

NOVOSTI 03 minute čitanja

Stevanović: Plate u Željeznicama Srpske treba povećati, slijede otkazi neradnicima

Ostavi komentar Otkaži

NE PROPUSTITE
Capital teme

Vlada podigla cijenu najma svojih apartmana u Istočnom Sarajevu

19. Februara 2026. — 11:3601 minuta čitanja

Prethodno, apartmani su se plaćali od 480 do 600 KM ili 40 KM po danu.

„Nikad u minusu“: Od sezonskog radnika do direktora poznate mljekare i vlastitog biznisa

18. Februara 2026. — 19:00

Poreska uprava otpisala 142 miliona KM duga

18. Februara 2026. — 16:15

Banke u Srpskoj povećale zaradu na 267 miliona KM

18. Februara 2026. — 14:48

Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH, Journalism Trust Inicijative i Reporters Shields Network.

Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
  • Uređivačka politika
  • O nama
  • Impressum
  • Kontakt
  • Marketing
  • Piši za Capital
  • ENERGETIKA RS
  • SLOBODNO
Copyright © 2026 Capital.ba - ISSN 2744-225X. Sva prava rezervisana.
Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH.

Unesite iznad pojam sa pretragu i pritisnite Enter za pretragu. Pritisnite Esc ili X da otkažete.