SARAJEVO, Privatnom sektoru treba pružiti šansa, pomoć dijaspore treba što konkretnije iskoristiti i stvoriti okruženje da mladi ljudi koji trebaju nositi reforme na svojim plećima ostanu u državi.
Ovo su neki od zaključaka panela posvećenog podršci privatnom sektoru u BiH, održanom juče u okviru konferencije Izgledi za napredak – Fokus na reforme: 2020 vizija za BiH koju su organizovali Centar za transatlantske odnose – SAIS i Američko-bosanska fondacija (ABF).
Na posljednjem panelu konferencije na kojem su učetvovali Mirza Ustamujić, generalni menadžer SPICA sistema, Zlatko Dedić, generalni direktor Svjetlostkomerca, Ružica Udovičić, direktorica Aluminija d.d. Mostar, a kojim je moderirao Sean Parramore, savjetnik ABF-a, razgovaralo se o jačanju privatnog sektora kao okosnice privrednog razvoja.
Ustamujić smatra da je jedan od velikih problema u Bosni i Hercegovini obrazovanje mladih koje nije usklađeno sa tržištem rada.
Prema statističkim podacima 58 posto mladih je nezaposleno, postoji veliki broj deficitarnih zanimanja ali obrazovanje nije usmjereno i fokusirano na potrebe privrede.
Ova teza je više puta spominjana u izlaganjima kao velika potreba za tehničkom, finansijskom i institucionalnom podrškom za pokretanjem novih biznisa.
Zlatan Dedić, direktor kompanije Svjetlostkomerc, istakao je da u strukturi BDP-a prevladava javni sektor što znači da nije ostvaren tranzicijski cilj da imamo predominantno privatno vlasništvo.
Dodao je da je proces privatizacije nedopustivo spor te da je percepcija javnosti o privatnom kapitalu poprilično iskrivljena.
Pojasnio je da svi privatnici ne eksploatišu radnike niti svi imaju svi isključivu namjeru da rasprodaju. Postoji mnogo pozitivnih primjera privatizacije kao što je Natron Maglaj, te uspješnih privatnih kompanija kao Bingo.
Dedić je apelovao na medije i javnost da daju svoj doprinos u mijenjaju ove percepcije pri tom dodajući da dijaspora kroz znanja i vještine koje posjeduju, kao i poslovne veze a uz to i finansijske mogućnosti velika su mogućnost za nove investicije.
Ružica Udovičić, generalni direktorica Aluminija Mostar, istakla je probleme s kojim se suočava Aluminij dd Mostar koji je jedan od najvećih izvoznika u Bosni i Hercegovini i zapošljava oko 850 radnika.
Zbog kretanja cijena aluminija na svjetskom tržištu, potrebna je pomoć države da se ovaj period prebrodi. Ova praksa nije nepoznata i u svijetu, na primjeru SAD-a i Njemačke koji su podržali domaće industrija aluminija.
Još jedan pozitivan primjer naveo je Stefan Dragičević, SDS Brčko, koji je istakao slučaj propalog preduzeća Bosnaplod koje je privatizirano od strane investitora iz Dubajia što je rezultiralo činjenicom da domaći poljoprivrednici iz Brčkog imaju zagarantovan otkup voća.
Ognjen Marković, direktor USAID-ovog projekta Investiranje u sektor energije, dodao je pozitivan primjer otvaranja tržišta električne energije kao mogućnost za firme da odabirom povoljnijeg snabdjevača postignu značajne uštede.
Istakao je da se u proteklom periodu niz firmi odlučilo na odabir povoljnijeg snabdjevača. Konstatovao je da javnost nije dovoljno upoznata sa mogućnostima koje pruža otvoreno tržište električne energije i dodao da veoma bitno da se javnost što prije upozna s tim mogućnostima da bi privatnici bili u mogućnosti postići uštede koje su im prijeko potrebne. Fena
