Close Menu
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    • ANALIZE
    • EKSKLUZIVNO
    • INTERVJU
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    • ENERGETIKA
    • FINANSIJE
    • TRŽIŠTE KAPITALA
    • TRGOVINA
    • TURIZAM
  • TECH
  • SVIJET
    • ZANIMLJIVOSTI
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
Donacije
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    1. ANALIZE
    2. EKSKLUZIVNO
    3. INTERVJU
    4. Vidi sve

    Hoće li BiH kupovati ruski gas iz treće ruke

    22. Oktobra 2025. — 14:57

    Novi porez u RS: Udar na sivu ekonomiju ili na investitore?

    15. Septembra 2025. — 15:41

    Reciklaža baterija kao biznis budućnosti

    10. Augusta 2025. — 15:00

    Simbioza na djelu: Stanivuković i SNSD poklonili milionski vrijedno gradsko zemljište

    7. Augusta 2024. — 13:00

    Ekskluzivno: Gordan Pavlović kupio Fabriku duvana Banjaluka

    26. Novembra 2025. — 16:54

    Ekskluzivno: Vlada Srpske nudi Serdarovu 242 miliona KM

    22. Augusta 2025. — 16:22

    Ekskluzivno: CAPITAL otkriva imena uhapšenih carinika

    16. Decembra 2024. — 10:47

    Saznajemo: Uskoro optužnica protiv Đoke Ekvatora

    28. Juna 2024. — 13:46

    Kazne za zloupotrebu ličnih podataka u BiH do 40 miliona KM (VIDEO)

    3. Novembra 2025. — 13:29

    Srpska vraća Rufiju 41 milion KM za zemljište na Jahorini

    30. Oktobra 2025. — 18:20

    Tanić za CAPITAL: Na domaćem tržištu više ne možemo kupiti ni cijevi za grijanje

    21. Marta 2025. — 20:10

    Kako je Širbegović od posuđenih 1.500 KM došao do milionskog profita

    14. Marta 2025. — 19:55

    Stručnjaci i lokalne vlasti protiv hitnih izmjena Zakona o uređenju prostora

    5. Decembra 2025. — 16:55

    Nastavlja se rat banaka i UIO

    5. Decembra 2025. — 15:43

    Trivić: Cijena struje za privredu raste za 20 posto

    5. Decembra 2025. — 14:20

    Crveni mulj iz „Alumine“ guta zvornička sela (FOTO/VIDEO)

    5. Decembra 2025. — 13:31
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    1. ENERGETIKA
    2. FINANSIJE
    3. TRŽIŠTE KAPITALA
    4. TRGOVINA
    5. TURIZAM
    6. Vidi sve

    Nova odluka OFAC-a: Lukoilu produžena licenca

    5. Decembra 2025. — 09:02

    Bajatović: Stečaj NIS-a loša opcija

    4. Decembra 2025. — 11:47

    Đokić: Izvjesno poskupljenje struje u Srpskoj

    3. Decembra 2025. — 15:57

    Gorivo u Srbiji najskuplje u regionu

    2. Decembra 2025. — 08:17

    Na Banjalučkoj berzi prebijeno više od 200 miliona KM

    4. Decembra 2025. — 09:26

    PURS: Za 11 mjeseci prikupljeno 324 miliona KM više nego prošle godine

    3. Decembra 2025. — 14:36

    Diversifikacija ključni princip za upravljanje rizicima

    3. Decembra 2025. — 13:00

    Akcije “Potkozarja” prodate za 4,2 miliona KM

    3. Decembra 2025. — 12:34

    Akcije “Potkozarja” prodate za 4,2 miliona KM

    3. Decembra 2025. — 12:34

    Na dobošu akcije u 53 preduzeća iz Srpske

    30. Novembra 2025. — 08:02

    Uzrok rebalansa budžeta promjene u prihodima i prioriretima u rashodima

    25. Novembra 2025. — 15:03

    Promet na Banjalučkoj berzi 52.749 KM

    4. Novembra 2025. — 15:32

    Više od trećine uvoza BiH dolazi iz zemalja bivše Jugoslavije

    5. Decembra 2025. — 11:35

    Evropa ubrzano prelazi na mobilna plaćanja

    5. Decembra 2025. — 11:11

    Kupci u FBiH za crni petak potrošili 263 miliona KM

    2. Decembra 2025. — 12:10

    Lažni “crni petak”: Čak 96 posto prodavnica u FBiH napravilo prekršaj

    1. Decembra 2025. — 14:16

    Ski sezona na Jahorini počinje danas uz besplatno skijanje

    2. Decembra 2025. — 09:45

    Italija očekuje 14,4 miliona stranih turista tokom zime

    26. Novembra 2025. — 15:00

    Cijene kvadrata u Budvi i do sedam hiljada evra

    13. Novembra 2025. — 09:01

    Za devet mjeseci BiH posjetilo 1,53 miliona turista

    8. Novembra 2025. — 08:03

    “Gas-Petrol” preuzeo većinski udio u “Potkozarju”

    5. Decembra 2025. — 12:28

    Nova odluka OFAC-a: Lukoilu produžena licenca

    5. Decembra 2025. — 09:02

    Arsenić upozorava: Podrška mljekarima ključna za opstanak

    5. Decembra 2025. — 08:16

    Bajatović: Stečaj NIS-a loša opcija

    4. Decembra 2025. — 11:47
  • TECH
  • SVIJET
    1. ZANIMLJIVOSTI
    2. Vidi sve

    Kraj streaming ratova: Netflix preuzima Warner Bros. Discovery i HBO Max

    5. Decembra 2025. — 14:48

    Kako je pijani rakun postao kralj marketinga

    5. Decembra 2025. — 10:19

    Prve mobilne brodske apoteke u Hrvatskoj počele s radom

    4. Decembra 2025. — 13:44

    Novogodišnji honorari muzičkih zvijezda i do 150.000 evra

    30. Novembra 2025. — 15:34

    Kraj streaming ratova: Netflix preuzima Warner Bros. Discovery i HBO Max

    5. Decembra 2025. — 14:48

    Evropsko tužilaštvo podiglo optužnice protiv 29 osoba iz Hrvatske

    5. Decembra 2025. — 09:53

    Banke povećavaju kupovinu zlata

    4. Decembra 2025. — 08:17

    EU odlučila: Do 2027. prekid uvoza ruskog gasa

    3. Decembra 2025. — 10:15
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
  • ENERGETIKA
  • TURIZAM
  • TRGOVINA
  • TRŽIŠTE KAPITALA
  • TECH
  • ZANIMLJIVOSTI
  • SVIJET
  • FINANSIJE
  •   VIDEO
  • PROMO
Home » Nastavljen rad na izgradnji kanala koji će povezati Rusiju sa Indijskim okeanom

Nastavljen rad na izgradnji kanala koji će povezati Rusiju sa Indijskim okeanom

capital.bacapital.ba27. Marta 2016. — 06:10Nema komentara4 minute čitanja

kanalTEHERAN, Iran je nastavio da radi na projektu izgradnje kanala koji bi trebalo da poveže Persijski zaliv i Kaspijsko jezero.

Planirana dužina kanala, čija izgradnja bi mogla da bude završena sljedeće decenije, jeste oko 700 kilometara.

Taj objekat bi obezbijedio Rusiji alternativni izlaz na Indijski okean. Zapadne zemlje i susjedi Irana nisu baš oduševljeni ovom idejom.

Doduše, ideja sama po sebi nije nova.

Ruski inženjeri su još krajem 19. vijeka pripremili projekat izgradnje ovog kanala, budući da se više od polovine ruskog trgovinskog prometa obavljalo preko moreuza Bosfor i Dardaneli. Evropske zemlje su odbile prijedlog Rusije da joj prepuste kontrolu nad ovim moreuzima, što je, između ostalog, dodatno ugrožavalo bezbijednost ruskih teritorija.

Prva rusko-iranska komisija je bila formirana još 1904. ali strane nisu uspjele da postignu dogovor oko statusa projekta, a onda je krajem ’30-ih godina prošlog vijeka došlo do “zahlađenja“ rusko-iranskih odnosa.

Međutim, Turska je od sredine aprila 1941. godine pod različitim izgovorima opstruisala prolaz ruskih brodova sa vojnim teretom za Jugoslaviju, koju je napala nacistička Njemačka. Osim toga, generalno gledano, Turska je do kraja 1944. godine vodila pronacističku politiku, zato se još tokom Drugom svjetskog rata Rusija vratila na ideju izgradnje kanala od Persijskog zaliva do Kaspijskog jezera.

Tokom druge polovine 20. vijeka, kanal je često bio na dnevnom redu pregovora ruskih i iranskih zvaničnika, ali do realizacije projekta nije došlo. Sa druge strane, i SAD su stalno povećavale pritisak na Teheran. Nije slučajno da se taj projekat 1997. godine našao na spisku sankcija koje su SAD uvele Iranu. To znači da su SAD, u stvari, prijetile ekonomskim „kaznama“ kompanijama koji bi odlučile da pomognu Iranu u izgradnji ovog kanala.

Ekonomista, kolumnista izdanja “Vojno-industrijski kurir“ Aleksej Čičkin za Sputnjik kaže da je ova ruta važna za Rusiju ne samo zbog eventualnih problema oko prolaska ruskih brodova kroz moreuze Bosfor i Dardaneli, nego i zbog Sueckog kanala, koji se nalazi na potencijalno opasnom području.

“Jasno je da su za realizaciju potrebne ogromne pare. Izgradnja kanala bi koštala od 10 do 30 milijarda dolara. Postoje i određeni tehnološki problemi, ako uzmemo u obzir velike visinske razlike na teritoriji Irana. Osim toga, postoje i ekološki problemi. Kaspijski bazen je jedinstvena prirodna tvorevina, zato treba pažljivo proučiti rizike izgradnje infrastrukture. Po prirodi stvari, svaki kanal je na meti kritike ekologa. Trebalo bi imati u vidu i to da bi planirani kanal u Iranu bio nekoliko puta veći od Panamskog ili Sueckog kanala“, ističe ekspert.

Čičkin kaže da Iran planira da koristi kanal i za navodnjavanje okolnog zemljišta, ali naravno da je prioritet ostvarivanje prihoda od tranzita, kao i povećanje uloge zemlje u međunarodnim ekonomskim procesima.

“Pretpostavlja se da bi ulaganja u ovaj kanal mogla isplatiti posle pet godina eksploatacije. Rusija i Iran bi godišnje mogli da prihoduju od tranzita po, približno, milijardu i po dolara. Kanal bi obezbijedio direktan pristup Indijskom okeanu ne samo Rusiji, nego i određenim zemljama bivšeg Sovjetskog Saveza (Turkmenija, Azerbejdžan), a indirektan – cijeloj Evropi“, navodi u svom članku za “Vojno-industrijski kurir“ Aleksej Čičkin.

“Određeni dio međunarodnih trgovinskih ruta će se premjestiti u zemlje kroz koje bi trebalo da prođe novi kanal. Osim toga, mnoge zemlje sada rade na novom međunarodnom kopnenom koridoru Sjever-jug, koji bi trebalo da poveže Evropu, Rusiju, Srednju Aziju, Iran i Indiju. Može se reći da se ova ruta poklapa sa rutom kojom bi trebalo da prođe Iranski kanal“, objašnjava ekspert.

Čičkin smatra da ukoliko bi došlo do saradnje Rusije i Irana, za izgradnju kanala bi bio potreban „uvoz ruskih tehnologija“.

Ruske kompanije, na primjer, u republici Dagestan, imaju veliki potencijal kada je riječ o izgradnji brodova namijenjenih upravo za plovidbu po kanalima. Iranske delegacije su dolazile u Rusiju krajem devedesetih i početkom dvehiljaditih kako bi proučile ruska iskustva u oblastima brodogradnje i održavanja kanala, uključujući i 227 kilometara dugačak Bjelomorsko-baltički kanal. Sputnik

 

iran kanal kaspijsko jezero rusija
Podijeli: Facebook Twitter LinkedIn WhatsApp Copy Link Email
Prethodni članakBogata ponuda sezonskih poslova u Hrvatskoj
Sljedeći članak Petrovo isplaćuje oko 7.200 KM proizvođačima mlijeka

Povezani članci

Capital teme 05 minuta čitanja

Stručnjaci i lokalne vlasti protiv hitnih izmjena Zakona o uređenju prostora

Stav 04 minute čitanja

Plan rasta – plan koji pokreće Bosnu i Hercegovinu

Ostavi komentar Otkaži

NE PROPUSTITE
Capital teme

Stručnjaci i lokalne vlasti protiv hitnih izmjena Zakona o uređenju prostora

5. Decembra 2025. — 16:5505 minuta čitanja

Predložene izmjene Zakona o uređenju prostora i građenju drastično i bez opravdanog razloga centralizuju ključne nadležnosti

Nastavlja se rat banaka i UIO

5. Decembra 2025. — 15:43

Trivić: Cijena struje za privredu raste za 20 posto

5. Decembra 2025. — 14:20

Crveni mulj iz „Alumine“ guta zvornička sela (FOTO/VIDEO)

5. Decembra 2025. — 13:31

Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH, Journalism Trust Inicijative i Reporters Shields Network.

Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
  • Uređivačka politika
  • O nama
  • Impressum
  • Kontakt
  • Marketing
  • Piši za Capital
  • ENERGETIKA RS
  • SLOBODNO
Copyright © 2025 Capital.ba - ISSN 2744-225X. Sva prava rezervisana.
Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH.

Unesite iznad pojam sa pretragu i pritisnite Enter za pretragu. Pritisnite Esc ili X da otkažete.