BANJALUKA, Vlada Republike Srpske zatražila je od nadležnih organa na nivou BiH da preduzmu aktivnosti na primjeni mjera koje će doprinijeti unapređenju spoljnotrgovinskog poslovanja i zaštiti domaće proizvodnje u oblasti agrarnog sektora.
Usvajajući informaciju o aktuelnim pitanjima u oblasti spoljnotrgovinskog poslovanja i zaštite domaće proizvodnje agrarnog sektora, Vlada Srpske je na posljednjoj sjednici zauzela stav da bi promjena pregovaračke pozicije BiH u pregovorima sa EU, a u vezi tradicionalne trgovine sa Hrvatskom, bila izuzetno štetna po agrarni sektor Republike Srpske i BiH u cjelini.
Stav Vlade Srpske je da carinska zaštita za poljoprivredne proizvode za koje je dokazana posebna osjetljivost, treba da ostane na snazi do ulaska BiH u EU.
U informaciji koju je podnio ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srpske Stevo Mirjanić, navodi se da je u spoljnotrgovinskom poslovanju BiH evidentno da sve grupe poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda imaju deficit, a da je, prema izvještaju Uprave za indirektno oporezivanje BiH, spoljnotrgovinski deficit u oblasti poljoprivrede dvije milijarde KM.
“Ova činjenica potvrđuje da je domaća poljoprivredna proizvodnja ugrožena, a samim tim i prehrambena sigurnost građana Republike Srpske”, navodi se u infomaciji i dodaje da potpuno odsustvo korišćenja mjera zaštite domaće proizvodnje u uslovima slobodnog tržišta i potpisanih sporazuma o slobodnoj trgovini, poljoprivredne proizvođače BiH svrstava u red najnezaštićenijih u regionu.
U Vladi Srpske navode da je potpisivanjem Privremenog sporazuma o trgovini i trgovinskim pitanjima, odnosno Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, BiH postepeno liberalizovala kompletno tržište poljoprivrednih proizvoda zaključno sa 1. januarom 2014. godine, očekivajući pristup EU fondovima za ovaj sektor.
Zaštićeno je samo 15 linija, odnosno 250 proizvoda koji nisu dio Sporazuma.
U informaciji se navodi da će najavljene promjene pregovaračke pozicije BiH u pregovorima sa EU u vezi tradicionalne trgovine sa Hrvatskom definitivno oslabiti položaj domaće proizvodnje u Republici Srpskoj i BiH.
“Takođe, evidentno je da je da u bruto društvenom proizvodu /BDP/ Republike Srpske, poljoprivreda participira sa osam odsto, te da je primjetan rast zaposlenih u ovom sektoru, a što je posljedica pozitivnih politika Vlade Republike Srpske i izlazak Hrvatske iz CEFTA, te uvođenje carina na određen broj proizvoda”, navodi se u informaciji.
Iz Vlade Srpske podsjećaju da su i ranije donosili zaključke u kojima se navodi da je neophodno donijeti prijedloge zaštite domaće proizvodnje kako bi se smanjila ozbiljna šteta domaćoj proizvodnji i obezbjedila prehrambena sigurnost građana Srpske i BiH.
U informaciji se ističe da je jedan od kontinuiranih problema rad carinskih organa i graničnih službi BiH zbog čega je resorno ministarstvo u više navrata preduzimalo i iniciralo niz prijedloga i mjera radi unapređenja rada tih službi, a samim tim i spoljnotrgovinskog poslovanja.
Dodatna prijetnja usložljavanju spoljnotrgovinskog poslovanja je Protokol uz Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između EU i BiH, da bi se uzelo u obzir pristupanje Hrvatske EU i zahtjev Unije za liberalizaciju tržišta poljoprivrednih proizvoda do iznosa prosječnog trogodišnjeg uvoza iz Hrvatske u BiH za period 2009-2011.
Predsjedništvo BiH je u oktobru 2015. godine predložilo fazno prilagođavanje, odnosno fazno ukidanje carina i kompenzatorne mjere, a pored niza inicijativa Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske trend ugrožavanja domaće proizvodnje se nastavlja, što se može vidjeti iz bilansa spoljnotrgovinskog poslovanja.
Osim mjera, koje je resorno ministarstvo iniciralo kroz zaključke Vlade Republike Srpske iz 2013. i 2014. godine, a koje su podržale sve relevantne institucije na nivou BiH i entiteta, neophodno je nastaviti sa njihovom primjenom, te preduzeti sve druge mjere od značaja za zaštitu domaćeg agrarnog sektora i unapređenje spoljnotrgovinskog poslovanja.
U Vladi Srpske ističu da program zaštite domaće proizvodnje podrazumjeva niz mjera i aktivnosti na nivou entiteta i BiH institucija, koje u koordinaciji i saradnji treba da obezbjede njihovu permanentnu primjenu.
Kako bi realizovali potpunu zaštitu domaće proizvodnje neophodno je dosljedno sprovoditi mjere predviđene Zakonom o spoljnotrgovinskoj politici, što podrazumjeva zaštitu domaće proizvodnje od prekomjernog uvoza i nelojalne konkurencije, te rad graničnih organa.
Zaštita od prekomjernog uvoza obuhvata zadržavanje postojećih trgovinskih odnosa između BiH i EU, uvođenje prelevmana, uspostavljanje sistema i načina prikupljanja podataka na tržištu poljoprivrednih proizvoda uključujući i cijene na domaćem i inostranom tržištu radi uvođenja prelevmana, definisanje i klasifikacija proizvoda biljnog i životinjskog porijekla koja se u carinskoj tarifi vodi pod “ostalo”, te tarifne kvote.
Kada je riječ o radu graničnih organa, Vlada Srpske smatra neophodnim uvođenje obaveznog mjerenja poljoprivrednih proizvoda prilikom uvoza, čime bi se onemogućile manipulacije uvoznika o količini roba koje se uvoze u BiH i povećao prihod od poreza na osnovu količine uvezene robe.
Osim obaveznog mjerenja, neophodno je i uvođenje pojačanih kontrola i povećanja uzimanja uzoraka pošiljki pri uvozu, čime bi se broj uzetih uzoraka povećao na pet odsto, te poboljšao rad laboratorija koje bi postale samoodržive i u skladu sa dodatnim prilivom sredstava imale mogućnost nabavke dodatne opreme i akreditovanja novih metoda različitih vrsta laboratorijskih ispitivanja.
“Neophodno je i usvajanje pravilnika o tržišnim standardima za voće i povrće, žitarice, proizvode animalnog porijekla u skladu sa Evropskim i OECD standardima, te pokretanje postupka provjere porijekla sirovina u zemljama izvoznicama, čime bi se spriječio reeksport mesa i mesnih prerađevina“, navodi se u informaciji.
Iz Vlade Srpske podsjećaju da je 19. januara u Briselu održan sastanak predstavnika Evropske komisije i delegacije BiH, na kome su predstavnici Evropska komisija iznijeli prijedloge koji se odnose na uvođenje kvota za jedan dio proizvoda, koje je BiH trajno zaštitila do ulaska u EU.
EU je ponovo iznijela stare stavove o količinama za koje traže bescarinske kvote, između ostalog 2.190 tona živih goveda, 2.540 tona živih svinja, 17.830 tona mlijeka i mliječnih proizvoda, 10.490 tona jogurta i kiselog mlijeka, 1.470 tona piletine, 360 tona maslaca, 520 tona svježih sireva, 170 tona meda, te 1.230 tona krompira.
EU traži i bescarinske kvote za 290 tona kupusa, kelerabe i brokole, 690 tona lubenice, 410 tona višnje, 480 tona svinjskih šunki, 3.510 tona raznih kobasica, 860 tona drugih mesnih prerađevina, 400 tona usoljene govedine, 3.300 tona šećera, 11.900 hektolitara vina, 1.260 tona keksova, 310 tona prerađevina povrća, 3.190 tona cigareta i još stotine tona raznih drugih proizvoda.
Evropska komisija za uzvrat nudi kvote za 14.000 tona šećera, 40.000 hektolitara vina, 500 tona pastrmke, 140 tona šarana i 120 tona konzervisanih sardina i srdela.
“Predstavnici Republike Srpske su upoznali prisutne da sastav delegacije BiH čine i predstavnici entitetskih vlada, a u ime Republike Srpske predstavnici Ministarstva poljoprivrede i Ministarstva trgovine i turizma”, navodi se u informaciji.
Predstavnicima Evropske komisije rečeno je da je Vlada Srpske donijela zaključak da proizvodi za koje je dokazana posebna osjetljivost i za koje je dogovoreno da carinska zaštita ostane na snazi do ulaska BiH u EU, a koji nisu predmet trgovinskog aranžmana definisanog Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju ne treba da budu predmet razgovora.
U tom kontekstu zatraženo je razumijevanje Evropske komisije i dodatno vrijeme za jačanje domaćeg poljoprivrednog sektora. Očekuje se otpočinjanje pregovora o konkretnim rješenjima u narednih petnaestak dana. Srna