SARAJEVO, Dodatna liberalizacija tržišta u BiH ozbiljno će ugroziti domaće proizvođače, a uporno insistiranje Evropske delegacije na tome moguće je protumačiti i kao dodatni politički pritisak na BiH, upozorava direktor Instituta za edukaciju Spoljnotrgovinske komore BiH Duljko Hasić.
“Ukoliko bismo odmah pristali na adaptaciju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju /SSP/ onako kako je to ranije tražio Brisel, to bi dramatično pogoršalo poziciju poljoprivrednih proizvođača u BiH”, rekao je Hasić za portal “Vijesti.ba”.
Prema njegovoj ocjeni, BiH se danas suočava sa problemom koji ima izvorište iz vremena lošeg pregovaračkog odnosa BiH unutar Cefte kada je dozvoljeno da se u BiH uvozi bez ikakvih kriterijuma, i to posebno one grupe proizvoda na koje su domaći proizvođači najosjetljiviji.
“U osnovi pregovaračke pozicije BiH sa Briselom treba biti zahtjev za faznim otvaranjem tržišta, te bescarinski izvoz poljoprivrednih proizvoda u EU. Poljoprivrednici strahuju da bi u slučaju nametnute tehničke adaptacije SSP-a došlo do liberalizacije trgovine poljoprivrednim proizvodima, što bi prouzrokovalo katastrofalne posljedice po domaću proizvodnju”, naglasio je Hasić.
On smatra da pregovarački tim BiH Evropskoj komisiji treba da ponudi rješenje da se ovo pitanje rješava fazno, u kombinaciji primjenom kvota i snižavanjem carinskih opterećenja za sve proizvode, čijom bi realizacijom bilo najmanje negativnih efekata za proizvođače u BiH, odnosno za proizvodnju voća, povrća, pića, šećera i konditora, prerađevina voća i povrća, te mesnih i mliječnih prerađevina.
“Naravno, i dalje je nužno štititi prerađivačke i sirovinske kapacitete BiH koji još nisu spremni za oštru tržišnu utakmicu sa znatno konkurentnijim proizvodima koji dolaze sa tržišta EU”, navodi Hasić.
On pojašnjava da metodologija “tradicionalne trgovine” koju zagovara Evropska komisija, nije obavezujuća za BiH, jer kao takva nije sadržana u odredbama Privremenog sporazuma.
Prema njegovim riječima, BiH je suočena i sa dodatnim problemima jer nema mehanizme podrške poljoprivrednom sektoru, kao ni sredstava kojima bi se to moglo nadomjestiti i u toj varijanti to bi bio zaista veliki udar na poljoprivredni sektor. Srna
