BIJELJINA – Od malih seoskih plantaža može pristojno da živi jedna porodica uz manje uloženog truda i vremena nego da radi u fabrici. Porodica Savić kod Bijeljine odlučila se za podneblje neuobičajen zasad. Siju lan, te proširuju zasade aronije i lješnjaka od kojeg prave hladno cijeđene ulje, a od njegovih ljuski pelete za ogrev.
Miladin Savić privremeno zaposlen u Austriji je prije šest godina zasadio je u semberskom selu Zagoni kod Bijeljine plantažu lješnjaka, na površini od jednog hektara. Četiri godine kasnije Miladin je zasadio i stotinjak sadnica aronije, a odnedavno ima još jednu plantažu od hiljadu sadnica aronije i 400 sadnica lješnjaka, na površini od 1,5 hektara.
Momčilo Savić (64), Miladinov otac, koji je petnaestak godina radio u Sloveniji i koji će uskoro u zasluženu penziju, kaže da je njegov sin Miladin još 2009. godine zasadio plantažu lješnjaka na površini od jednog hektara i da je i za njega sve to tada predstavljalo prilično veliku nepoznanicu. Međutim, nije se predavao i danas, šest godina kasnije, već ubire prve plodove svoga rada.
“Zemljište je u ovom dijelu Semberije “posno”, riječ je o zemlji pete i šeste klase. Zasadili smo 970 sadnica koje su nabavljene u Kruševcu, u Srbiji. Investicija je koštala oko četiri hiljade maraka. Sve do prošle godine ubirali smo manje količine lješnjaka, da bismo u 2015. godini imali rod od 200 kilograma neoljuštenog lješnjaka”.
Momčilo kaže da je u sistem za navodnjavanje na obje plantaže investirano oko 10.000 KM. Na imanju Savići su iskopali bunar, dubok oko stotinu metara, iz koga koriste vodu za navodnjavanje plantaža.
“Za zaštitu lješnjaka koristimo živi kreč. Sadnice aronije, prvu količinu od stotinu sadnica, sin je nabavljao u Austriji i Holandiji. Na novoj plantaži imamo oko 1.000 sadnica aronije i 400 sadnica lješnjaka. Još uvijek ne 
možemo govoriti o komercijalnoj proizvodnji lješnjaka i aronije”, ističe Momčilo.
On kaže da lješnjak i aronija dobro podnose klimatske uslove u ovom dijelu Semberije. Otporni su na mraz i niske temperature. Lješnjak je tražen, kako na domaćem, tako i na inostranom tržištu, pogotovo u slastičarskoj djelatnosti.
Ove godine uspjeli su prodati dio roda, a cijena jednog kilograma očišćenih lješnjaka kretala se od 20 do 25 KM. Kada bi imali veće količine, svakog mjeseca mogli bi plasirati po 150 kilograma lješnjaka, kaže Momčilo.
Dio prošlogodišnjeg roda Savići su iskoristili za cijeđenje ulja iz ploda lješnjaka. Ljusku su iskoristili sa proizvodnju probne količine peleta za ogrijev, jer je Miladin u međuvremenu nabavio i presu za proizvodnju peleta.
Hladno cijeđeno ulje od lješnjaka veoma je korisno i blagotvorno za kožu, pogotovo kod skidanja akni. U međuvremenu su Savići sijali i lan, te su na svojoj presi cijedili i laneno ulje, koje ima blagotvorna i ljekovita svojstva.
Sa jednog razvijenog grma lješnjaka Savići već sada mogu ubrati oko tri kilograma ploda, dok se sa grma aronije ubire dva do dva i po kilograma ljekovitih i korisnih bobica.
Izvor: CAPITAL
