LONDON, Realnost ne treba skrivati – u penziju ćemo sve stariji, piše The Economist.
Velika Britanija i Njemačka će do kraja 2020-ih podići godine za odlazak u penziju na 67, dok je u Sjedinjenim Američkim Državama već na snazi odlazak sa 66 godina. Na ‘čarobnih’ 67 godina prema The Economistu Amerikanci će podići granicu do 2027. Dob u kojoj radnici mogu dobiti punu penziju i dob u kojoj su umirovljeni ne trebaju se poklapati, ističu u The Economistu. Zaposlenici zapravo često završe u mirovini iako nemaju godina koliko bi trebali prema službenim odredbama. Neki su stariji radnici nezaposleni, drugi dobivaju invalidske penzije, a treći umanjene državne penzije prema programima za prijevremenu penziju.
“Novac može biti ušteđen podizanjem granice za odlazak u penziju, ali veća će biti korist za javne finansije ako će starije osobe duže raditi jer će to uticati na jačanje BDP-a i poreza. To je ostvarivo poboljšanjem zdravlja zaposlenika i promicanjem fleksibilnijih načina rada. Sada je stopa zaposlenosti osoba u kasnim šezdesetim godinama života vrlo niska, prosječno 20 odsto među 34 članice Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD). U mnogim će zemljama biti uspjeh osiguranje rada do 65 godine”, smatraju u The Economistu.
Iako stoji podatak da je u zadnjih 10 godina rasla zaposlenost za one od 55 do 64 godine starosti, pri čemu su iznimke Grčka i Portugal, pravo stanje je takvo da je tek 43 odsto onih od 60. do 64. godine zaposleno. Pri tome The Economist navodi da se o najnižoj zaposlenosti u ranim šezdesetima u eurozoni ne radi samo o južnim zemljama poput Grčke i Italije, već i o sjevernijima kao što su Francuska ili Belgija. Seebiz
