KIJEV, Na snagu je stupio Sveobuhvatni sporazum o slobodnoj trgovini EU i Ukrajine zahvaljujući kojem će ukrajinski i izvoznici iz EU uštediti stotine miliona evra.
Treba da posluži i kao osnova za modernizaciju ukrajinske trgovine i ekonomski razvoj otvaranjem tržišta kroz progresivno uklanjanje carina i kvota.
Sporazum o slobodnoj trgovini potpisan je 27. juna 2014. u sklopu šireg Sporazuma o pridruživanju EU i Ukrajine.
Stupanje na snagu Sveobuhvatnog sporazuma EU-Ukrajina odloženo je u septembru 2014. za januar 2016. kako bi se izbJegla destabilizacija u Ukrajini, s obzirom na pristup te zemlje tržištu ZND u sklopu bilateralnog preferencijalnog režima Ukrajina-Rusija.
Trgovinski sporazum EU i Ukrajine bio je u središtu borbe Brisela i Moskve za uticaj u Ukrajini.
Moskva smatra da se tim sporazumom podrivaju njeni ekonomski interesi u Ukrajini i da će njegova posljedica biti “poplava” jeftinih proizvoda iz EU na tržištu Ukrajine koji bi mogli da se nađu i na ruskom tržištu.
U julu 2014. je sa ciljem da se odgovori na bojazni Rusije zbog DCFTA i pronađu praktična rješenja pokrenut proces trilateralnih konsultacija (EU, Rusija, Ukrajina) na ministarskom nivou.
Do kraja 2015. održano je 13 trilateralnih sastanaka, uključujući četiri na ministarskom nivou.
Nakon što posljednji sastanak nije doneo rezultate, Rusija je 21. decembra zabranila uvoz hrane iz Ukrajine počev od 2016. što će, kako se procjenjuje, za Kijev značiti ekonomski gubitak od oko 600 miliona dolara.
EU je inače najveći trgovinski partner Ukrajine sa udjelom u trgovini te zemlje većim od trećine. Takođe je EU za Ukrajinu vodeći izvor stranih direktnih investicija.
Ukrajina u EU najviše izvozi sirovine (gvožđe, čelik, rudničke proizvode, poljoprivredne proizvode), hemijske proizvode i mašine. Istovremeno EU u Ukrajinu najviše isporučuje mašine i saobraćajnu opremu, hemijske i druge proizvode.
S obzirom na industrijski potencijal Ukrajine, DCFTA predstavlja priliku za tu zemlju da unapredi konkurentnost i diversifikuje svoj izvoz, ocjenjuje se u Briselu.
Kada je riječ o carinama, procjenjuje se da će ukrajinski izvoznici zahvaljujući smanjenju uvoznih carina EU godišnje uštediti 487 miliona evra.
Ukrajina će pak ukloniti oko 391 milion evra vrijedne carine na uvoz iz EU ali uz duži period tranzicije nego onaj koji će imati EU za određene proizvode.Najviše koristi od smanjenja carina imaće ukrajinska poljoprivreda, u visini 330 miliona evra za poljoprivredne proizvode i 53 miliona za prerađene proizvode.
Ocjenjuje se da će nove mogućnosti na tržištu EU i viši proizvodni standardi podstaći investicije, kao i modernizaciju poljoprivrede, i takođe doprineti unapređenju uslova rada u Ukrajini.
Ukrajina se Sporazumom obavezala i da će sa pravilima EU harmonizovati veliki broj propisa, normi i standarda u brojnim sektorima povezanim sa trgovinom.
Evropska komisija navela je i da je Ukrajina od 1993. imala koristi od Generalnog sistema preferencijala (GSP) EU.
Kako se navodi, više od 70 odsto ukrajinskog izvoza mašina, ulja, tekstila, hemikalija u EU imalo je koristi od preferencijalnih carina iz sistema GSP. Beta
