BERLIN, BANJALUKA, Njemački zavod za zapošljavanje oglasio je potrebu za čak 600.000 novih radnika, što za većinu bh. građana jeste primamljiva ponuda, ali, ipak, cilj nije lako postići.
Naime, potrebno je ispuniti niz uslova, ali i potrošiti određenu svotu novca, kako bi se bh. državljanin zaposlio u nekoj od njemačkih firmi.
“Za zaposlenje u Njemačkoj potrebno je da građani nađu poslodavca, zatim da im poslodavac obezbijedi radnu dozvolu, te nakon toga da dobiju boravišnu dozvolu (radnu vizu)”, pojašnjava Boris Pupić, stručni saradnik za odnose sa javnošću, informisanje i izdavaštvo Agencije za rad i zapošljavanje BiH.
Svakako je neophodno da prije nego što pokušate da se domognete posla provjerite i da li se vaše zanimanje nalazi na listi deficitarnih zanimanja u Njemačkoj, a ako je to slučaj, slijedi vam prikupljanje dokumentacije.
“Što se tiče dokumentacije, to može varirati od poslodavca do poslodavca, ali za radnu dozvolu će svakako trebati kopija putne isprave, prevod diplome, dokaz o radnom stažu, dokaz o poznavanju jezika”, naveo je Pupić.
Primamljiv posao, naravno, nije lako dobiti, a prije nego što počnete da zarađujete, neizostavni su i troškovi.
“Oni se odnose na prevod dokumenata na njemački jezik, odnosno usluge sudskog tumača. U pravilu se uvijek dostavljaju ovjerene kopije, pa i to iziskuje određene troškove. Troškovi vađenja radne dozvole su u potpunosti na poslodavcu”, pojasnio je Pupić.
Jedan od troškova je i sama potraga za poslodavcem ukoliko se radnik odluči da ode u Njemačku i tamo traži posao.
Poslodavca možete pronaći i na veb-portalima, kao što je portal Savezne agencije za rad Njemačke (www.arbeitsagentur.de). S obzirom na to koliko se ovdje malo zarađuje, sindikalci ističu da interesovanja za rad u Njemačkoj ima.
Tane Peulić, predsjednik Sindikata metalske industrije i rudarstva RS, kaže da je upoznat sa oglasom koji je nedavno izdao Njemački zavod za zapošljavanje, te dodaje da je sigurno da postoje ljudi koji bi tamo išli raditi.
“Mnogo preduzeća iz ove grane je otišlo u stečaj i brojni radnici su po osnovu tehnološkog viška ostali bez posla, tako da su na birou. Ali, to je pretežno starija radna snaga, što bi mogao biti problem kada je u pitanju rad u Njemačkoj”, naglasio je Peulić.
Nikola Grbić, predsjednik Udruženja prevoznika za međunarodni i unutrašnji transport RS, kaže da vozači iz RS i BiH masovno odlaze na rad u Italiju i Austriju, pa sad i u Njemačku, što je, ističe, veliki problem.
“Trenutno je u RS naći vozača isto što i naći žuti dukat. Plate su tamo mnogo veće nego ovdje, a bolji su i uslovi za rad tako da, ako se ovdje nešto ne uradi po tom pitanju, mislim da ćemo veoma brzo ostati bez ovog kadra”, poručio je Grbić. Nezavisne novine
1 komentar
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
Izgleda da roditelji školuju potomke isključivo za strano tržište rada.Normalno,kad čak i sindikat postavlja rukovodstvo na period od 40 godina,tj do penzije!Ima li kakvih ispitivanja na temu “ko vidi svoju budućnost na ovim prostorima”