BERLIN, Organizacija Fairtrade želi uvođenjem certifikata prvedne trgovine zlata smanjiti izrabljivanje radnika i uništenje okoliša.
„Uvođenjem certifikata želimo stvoriti bolje uslove za radnike koji vade zlato i njihove porodice“, pojašnjava Claudia Brück iz organizacije Fairtrade za njemački list „Der Spiegel“. Kupci će ubuduće moći dobiti nakit za čiju proizvodnju nisu morali patiti ljudi i životinje, a ni okoliš.
U Njemačkoj je tzv. pravedna trgovina (engl. faire trade) sve popularnija. Ni u jednoj drugoj zemlji ne bilježi se takav porast potražnje za certificiranim proizvodima. Prošle godine posebno su bile tražene banane, kava i ruže.
Poštena cijena
Claudia Brück objašnjava da je glavni uslov za dobivanje certifikata nabava zlata iz rudnika koji udovoljavaju određenim sigurnosnim i ekološkim standardima. Osim toga, za zlato mora biti zagarantovana minimalna cijena uz koju se takođe plaća i posebni dodatak koji određuje Fairtrade.
„Fairtrade trenutno propisuje plaćanje 95 odsto cijene na londonskom tržištu kao i 2.000 dolara po kilogramu“, kaže Claudia Brück.
Ona napominje da je takvo certificirano zlato već na tržištu u Švajcarskoj i Velikoj Britaniji i najavljuje širenje na njemačko tržište: „Već imamo nekoliko zlatara koji žele učestvovati.“ Za sada su certificirana dva rudnika u Peruu.
Kad ispiru zlato radnici satima stoje u vodi, a posebnu opasnost predstavlja otrovna živa.
Claudia Brück priznaje da je posao oko certificiranja obiman, ali dodaje: „No problemi onih koji vade zlato su tako veliki da smo se odlučili na to.“
Cilj inicijative je poboljšanje njihovog položaja. Ti ljudi, prema njezinim riječima, žive u zabačenim područjima i nikada nisu sigurni hoće li uopće nešto i naći. Oni se izlažu velikoj opasnosti često radeći u rudnicima koje su velike kompanije već iscrpile.
„Pojedini rovovi su tako uski, da u njih pašu samo djeca“, priča Claudia Brück. Oni satima stoje u vodi i ispiru naslage kako bi eventualno nešto pronašli. A živa, koja je često pomiješana sa zlatom, truje ljude i okolinu.
Kupac ne mora platiti više
Ideja je da uvoznici i kompanije u kojima se zlato obrađuje za potrebe zlatara sami organizuju nabavku, a ne da kupuju anonimno zlato na berzi. Za krajnje potrošače time se ništa neće promijeniti. „Jer, cijena sirovog zlata nije odlučujuća za formiranje cijene nakita, nego njegov dizajn i način izrade“, objašnjava Claudia Brück.
Ona takođe izvještava da su u pripremi novi projekti s organizacijama na istoku Afrike.
„Ako danas jedan veliki proizvođač nakita kaže da želi certificirano zlato, mi mu ga vrlo brzo možemo staviti na raspolaganje“, ističe Claudia Brück.
Prema informacijama organizacije Fairtrade, širom svijeta je više od 100 miliona ljudi posredno ili neposredno ovisno o potrazi za zlatom.
