BANJALUKA, Javni dug u BiH, koji obuhvata ukupan spoljni i unutrašnji dug zemlje, bilježi kontinuiran rast, kazali su iz Centralne banke BiH (CB BiH).
Međutim, oni upozoravaju da je, iako ukupan javni dug u BiH kontinuirano raste i iznosi oko 45 odsto bruto domaćeg proizvoda, realno očekivati dalji rast javne zaduženosti u narednom periodu. Taj rast se očekuje zbog pokrića eventualnih gubitaka prihoda po osnovu indirektnih poreza koji su glavni oblik finansiranja budžeta, ali i kako bi se omogućila rekonstrukcija poplavljenih i uništenih područja.
“BiH je umjereno zadužena zemlja, ali s obzirom na to da ne vrši emisiju državnih obveznica na međunarodnom tržištu kapitala, održivost rastućeg javnog duga predstavlja potencijalnu opasnost”, rekli su iz CB BiH.
Prema njihovim riječima, evidentno je da će BiH i u narednom periodu imati potrebu za spoljnim izvorima finansiranja, kako bi finansirala visok javni dug. Zbog svega navedenog, ističu da je veoma bitno održati stabilnost valute koju osigurava režim valutnog odbora, jer izlazak iz ovog sistema bi mogao značiti nekontrolisani rast inflacije spoljnog duga, a što bi imalo pogubne posljedice za bh. ekonomiju i njene građane.
Iz CB BiH su podsjetili da javni dug predstavlja ukupan dug jedne države, a čine ga ukupan spoljni dug izražen u stranoj valuti i unutrašnji dug izražen u domaćoj valuti. Međutim, zbog kompleksnog ustroja države, struktura javne zaduženosti BiH je specifična. Tako javni dug BiH čine spoljni dug (spoljni dug sektora generalne vlade BiH i direktno zaduživanje entiteta FBiH i RS u inostranstvu) i unutrašnji dug (zaduživanje entiteta emisijom vrijednosnih papira na domaćem tržištu kapitala, stara devizna štednja, ratna potraživanja).
“U strukturi javnog duga BiH, oko 72 odsto duga se odnosi na spoljni dug, dok preostalih 28 odsto otpada na unutrašnji dug”, navode iz CB BiH.
Inače, raspoloživi podaci dostavljeni iz CB BiH pokazuju da je spoljni dug sektora generalne vlade BiH prema ino-kreditorima na kraju 2014. godine iznosio 8,18 milijardi KM, što predstavlja kontinuirani rast zaduženja od 772,8 miliona KM ili 10,4 odsto na godišnjem nivou. Sredstva koja su povučena na osnovu stendbaj aranžmana s Međunarodnim monetarnim fondom su bila namijenjena za konsolidaciju budžeta, finansiranje tekuće potrošnje i ublažavanje posljedica katastrofalnih poplava koje su zadesile BiH tokom 2014. godine.
“Značajan iznos povučenih sredstava od međunarodnih finansijskih kreditora pod povoljnim uslovima uložen je u oblasti građevinskih radova na koridoru 5c i projekte rekonstrukcije regionalnih puteva u BiH, što će u krajnjoj instanci imati pozitivan efekat na rast ekonomije”, kazali su iz CB BiH. Sa druge strane, iz ove finansijske institucije ističu i da unutrašnji dug BiH takođe bilježi kontinuirani rast, najviše na osnovu zaduživanja entiteta na domaćem tržištu kapitala putem izdavanja vrijednosnih papira (trezorskih zapisa i obveznica). Kako navode, zaduživanjem na ovaj način uglavnom se vrši finansiranje tekućih potreba i finansiranje budžetskih deficita.
“Stabilna valuta i monetarna politika veoma su bitne za održivost javnog duga”, poručili su iz CB BiH. Kako su pojasnili, monetarna politika u BiH, koju sprovodi CB BiH, funkcioniše na principima valutnog odbora. To, kako kažu, podrazumijeva punu pokrivenost monetarne pasive deviznim rezervama, nema štampanja novca bez pokrića, a centralna banka nema funkciju “posljednjeg utočišta”. Jedini instrument monetarne politike koji stoji na raspolaganju CB BiH je obavezna rezerva, dok je kurs domaće valute fiksiran za evro kao “sidro valutu”.
Naime, oni navode da su dosadašnja iskustva pokazala da je ovaj model sprovođenja monetarne politike u BiH bio veoma uspješan.
“Pomoću ovog modela održana je makroekonomska stabilnost zemlje, finansijski sektor je stabilan, stvoreno je povjerenje javnosti u domaću valutu, a inflacija je održana na niskom nivou”, rekli su iz CB BiH. Nezavisne novine