Close Menu
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    • ANALIZE
    • EKSKLUZIVNO
    • INTERVJU
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    • ENERGETIKA
    • FINANSIJE
    • TRŽIŠTE KAPITALA
    • TRGOVINA
    • TURIZAM
  • TECH
  • SVIJET
    • ZANIMLJIVOSTI
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
Donacije
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    1. ANALIZE
    2. EKSKLUZIVNO
    3. INTERVJU
    4. Vidi sve

    Hoće li BiH kupovati ruski gas iz treće ruke

    22. Oktobra 2025. — 14:57

    Novi porez u RS: Udar na sivu ekonomiju ili na investitore?

    15. Septembra 2025. — 15:41

    Reciklaža baterija kao biznis budućnosti

    10. Augusta 2025. — 15:00

    Simbioza na djelu: Stanivuković i SNSD poklonili milionski vrijedno gradsko zemljište

    7. Augusta 2024. — 13:00

    Ekskluzivno: Gordan Pavlović kupio Fabriku duvana Banjaluka

    26. Novembra 2025. — 16:54

    Ekskluzivno: Vlada Srpske nudi Serdarovu 242 miliona KM

    22. Augusta 2025. — 16:22

    Ekskluzivno: CAPITAL otkriva imena uhapšenih carinika

    16. Decembra 2024. — 10:47

    Saznajemo: Uskoro optužnica protiv Đoke Ekvatora

    28. Juna 2024. — 13:46

    Kazne za zloupotrebu ličnih podataka u BiH do 40 miliona KM (VIDEO)

    3. Novembra 2025. — 13:29

    Srpska vraća Rufiju 41 milion KM za zemljište na Jahorini

    30. Oktobra 2025. — 18:20

    Tanić za CAPITAL: Na domaćem tržištu više ne možemo kupiti ni cijevi za grijanje

    21. Marta 2025. — 20:10

    Kako je Širbegović od posuđenih 1.500 KM došao do milionskog profita

    14. Marta 2025. — 19:55

    Stručnjaci i lokalne vlasti protiv hitnih izmjena Zakona o uređenju prostora

    5. Decembra 2025. — 16:55

    Nastavlja se rat banaka i UIO

    5. Decembra 2025. — 15:43

    Trivić: Cijena struje za privredu raste za 20 posto

    5. Decembra 2025. — 14:20

    Crveni mulj iz „Alumine“ guta zvornička sela (FOTO/VIDEO)

    5. Decembra 2025. — 13:31
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    1. ENERGETIKA
    2. FINANSIJE
    3. TRŽIŠTE KAPITALA
    4. TRGOVINA
    5. TURIZAM
    6. Vidi sve

    Nova odluka OFAC-a: Lukoilu produžena licenca

    5. Decembra 2025. — 09:02

    Bajatović: Stečaj NIS-a loša opcija

    4. Decembra 2025. — 11:47

    Đokić: Izvjesno poskupljenje struje u Srpskoj

    3. Decembra 2025. — 15:57

    Gorivo u Srbiji najskuplje u regionu

    2. Decembra 2025. — 08:17

    Na Banjalučkoj berzi prebijeno više od 200 miliona KM

    4. Decembra 2025. — 09:26

    PURS: Za 11 mjeseci prikupljeno 324 miliona KM više nego prošle godine

    3. Decembra 2025. — 14:36

    Diversifikacija ključni princip za upravljanje rizicima

    3. Decembra 2025. — 13:00

    Akcije “Potkozarja” prodate za 4,2 miliona KM

    3. Decembra 2025. — 12:34

    Akcije “Potkozarja” prodate za 4,2 miliona KM

    3. Decembra 2025. — 12:34

    Na dobošu akcije u 53 preduzeća iz Srpske

    30. Novembra 2025. — 08:02

    Uzrok rebalansa budžeta promjene u prihodima i prioriretima u rashodima

    25. Novembra 2025. — 15:03

    Promet na Banjalučkoj berzi 52.749 KM

    4. Novembra 2025. — 15:32

    Više od trećine uvoza BiH dolazi iz zemalja bivše Jugoslavije

    5. Decembra 2025. — 11:35

    Evropa ubrzano prelazi na mobilna plaćanja

    5. Decembra 2025. — 11:11

    Kupci u FBiH za crni petak potrošili 263 miliona KM

    2. Decembra 2025. — 12:10

    Lažni “crni petak”: Čak 96 posto prodavnica u FBiH napravilo prekršaj

    1. Decembra 2025. — 14:16

    Ski sezona na Jahorini počinje danas uz besplatno skijanje

    2. Decembra 2025. — 09:45

    Italija očekuje 14,4 miliona stranih turista tokom zime

    26. Novembra 2025. — 15:00

    Cijene kvadrata u Budvi i do sedam hiljada evra

    13. Novembra 2025. — 09:01

    Za devet mjeseci BiH posjetilo 1,53 miliona turista

    8. Novembra 2025. — 08:03

    “Gas-Petrol” preuzeo većinski udio u “Potkozarju”

    5. Decembra 2025. — 12:28

    Nova odluka OFAC-a: Lukoilu produžena licenca

    5. Decembra 2025. — 09:02

    Arsenić upozorava: Podrška mljekarima ključna za opstanak

    5. Decembra 2025. — 08:16

    Bajatović: Stečaj NIS-a loša opcija

    4. Decembra 2025. — 11:47
  • TECH
  • SVIJET
    1. ZANIMLJIVOSTI
    2. Vidi sve

    Kraj streaming ratova: Netflix preuzima Warner Bros. Discovery i HBO Max

    5. Decembra 2025. — 14:48

    Kako je pijani rakun postao kralj marketinga

    5. Decembra 2025. — 10:19

    Prve mobilne brodske apoteke u Hrvatskoj počele s radom

    4. Decembra 2025. — 13:44

    Novogodišnji honorari muzičkih zvijezda i do 150.000 evra

    30. Novembra 2025. — 15:34

    Kraj streaming ratova: Netflix preuzima Warner Bros. Discovery i HBO Max

    5. Decembra 2025. — 14:48

    Evropsko tužilaštvo podiglo optužnice protiv 29 osoba iz Hrvatske

    5. Decembra 2025. — 09:53

    Banke povećavaju kupovinu zlata

    4. Decembra 2025. — 08:17

    EU odlučila: Do 2027. prekid uvoza ruskog gasa

    3. Decembra 2025. — 10:15
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
  • ENERGETIKA
  • TURIZAM
  • TRGOVINA
  • TRŽIŠTE KAPITALA
  • TECH
  • ZANIMLJIVOSTI
  • SVIJET
  • FINANSIJE
  •   VIDEO
  • PROMO
Home » Neodrživ tempo rasta javnog duga

Neodrživ tempo rasta javnog duga

capital.bacapital.ba2. Juna 2015. — 16:09Nema komentara3 minute čitanja

zagrebZAGREB, Prosječan godišnji rast hrvatskog javnog duga u posljednjih 15 godina iznosio je 12,4 odsto, i čak 10 godina bilježen je dvocifreni rast, a najviši 2000. godine, kada je dostigao 27,5 odsto, navodi se u analizi hrvatske Privredne komore.

Na kretanje javnog duga izvjestan uticaj imale su promjene u metodologiji obračuna, kao i procesi restrukturiranja preduzeća (brodogradnja, avio-prevoz, željeznica), tokom kojih je znatan dio obaveza prebačen u javni dug, ističu iz Komore, a prenosi portal Seebiz.

Takođe, dio državnih garancija koja preduzeća nisu na vrijeme platila prebačen je u javni dug. Formiranju ukupnog javnog duga u Hrvatskoj, uz kumuliranje konstantno visokoga budžetskog deficita, doprinijelo je i finansiranje putne infrastrukture, kao i preuzimanje obaveza države prema građanima (stara devizna štednja).

S dostignutim nivoom javnog duga od 85 odsto bruto društvenog proizvoda u 2014, Hrvatska se pozicionirala na nivo prosjeka Evropske unije (86,8 odsto BDP-a), i ujedno na znatno viši nivo od većine sličnih tranzicijskih zemalja (Bugarska 27,6 odsto, Rumunija 39,8 odsto, Češka 42,6 odsto, Poljska 50,1 odsto).

Najniži nivo javnog duga bilježe Estonija (10,6 odsto) i Luksemburg (23,6 odsto), dok je najveći udio javnog duga u BDP-u u Portugalu (130,2 odsto), Italiji (132,1 odsto) i Grčkoj (177,1 odsto).

U posljednjih godinu dana Hrvatska je udio javnog duga u BDP-u povećala za 4,4 procentna poena, u čemu ju je nadmašilo tek pet zemalja članica Evropske unije (Švedska, Kipar, Španija, Bugarska i Slovenija).

U analizi se dalje naglašava da Međunarodni monetarni fond, koji Hrvatsku svrstava među zemlje sa tržištima u nastajanju, sa srednjim nivoom dohotka, ocjenjuje da je prosječan nivo udjela javnog duga u BDP-u za takve zemlje 43,9 odsto, što je, kako se navodi, znatno niža stopa od one koju bilježi Hrvatska.

Prema Programu konvergencije Vlade Hrvatske za period 2015-2018, u ovoj godini zadržaće se visok budžetski deficit, i to na nivou od 5,0 odsto BDP-a, što će i visinu javnog duga do kraja godine dovesti do udjela od 90 odsto BDP-a. Isti program predviđa rast javnog duga sve do nivoa od 92,5 odsto BDP-a u 2017, poslije čega bi ta stopa trebalo da stagnira, a zatim i da opada.

Sličnu nepovoljnu sliku pružaju i proljećne prognoze Evropske komisije, prema kojima bi udio hrvatskog javnog duga u BDP-u ove godine dostigao 90,5 odsto, a u 2016. bi narastao na 93,9 odsto.

Kako se navodi u analizi Komore, problem je i u tome što je predviđeni privredni rast u 2015. (prema procjenama EK), svega 0,3 odsto i 1,2 odsto u 2016. godini.

Očigledno je, ističu autori ove analize, da ni pri istorijski niskim troškovima zaduživanja na svjetskim finansijskim tržištima, Hrvatska ne može da izbjegne efekat “grudve snijega”, s obzirom na činjenicu da nizak privredni rast i dalje neće nadmašivati troškove zaduživanja vezane za nepovoljan kreditni rejting zemlje. U principu, višak stvorene vrijednosti koristiće se za servisiranje obaveza, a ne za razvoj zemlje. Tanjug

evri hrvatska kune stednja unija
Podijeli: Facebook Twitter LinkedIn WhatsApp Copy Link Email
Prethodni članakŠtete od prošlogodišnjih poplava 366 miliona KM
Sljedeći članak Podrška amandmanima na Zakon o carinskoj politici

Povezani članci

Capital teme 05 minuta čitanja

Stručnjaci i lokalne vlasti protiv hitnih izmjena Zakona o uređenju prostora

Stav 04 minute čitanja

Plan rasta – plan koji pokreće Bosnu i Hercegovinu

Ostavi komentar Otkaži

NE PROPUSTITE
Capital teme

Stručnjaci i lokalne vlasti protiv hitnih izmjena Zakona o uređenju prostora

5. Decembra 2025. — 16:5505 minuta čitanja

Predložene izmjene Zakona o uređenju prostora i građenju drastično i bez opravdanog razloga centralizuju ključne nadležnosti

Nastavlja se rat banaka i UIO

5. Decembra 2025. — 15:43

Trivić: Cijena struje za privredu raste za 20 posto

5. Decembra 2025. — 14:20

Crveni mulj iz „Alumine“ guta zvornička sela (FOTO/VIDEO)

5. Decembra 2025. — 13:31

Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH, Journalism Trust Inicijative i Reporters Shields Network.

Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
  • Uređivačka politika
  • O nama
  • Impressum
  • Kontakt
  • Marketing
  • Piši za Capital
  • ENERGETIKA RS
  • SLOBODNO
Copyright © 2025 Capital.ba - ISSN 2744-225X. Sva prava rezervisana.
Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH.

Unesite iznad pojam sa pretragu i pritisnite Enter za pretragu. Pritisnite Esc ili X da otkažete.