BEOGRAD, Ministar trgovine i telekomunikacija Srbije Rasim Ljajić ocijenjuje da su pojedini domaći proizvođači počeli da gube trku sa konkurencijom na ruskom tržištu.
On u izjavi Tanjugu precizira da je u prvom kvartalu ove godine izvoz mladog sira u Rusiju smanjen za 32 odsto, a fete za 74 odsto, a kao ključni razlog za to navodi veću konkurentnost proizvođača sira sa trećih tržišta koji su privukli ruske dobavljače.
Ljajić, međutim, podsjeća da je sir, uz vino koje je takođe zabilježilo pad od preko 50 odsto, među rijetkim proizvodima u grupi poljoprivredno-prehrambenih koji nisu uspjeli da se izbore za bolji plasman na ruskom tržištu.
Naime, ova izvozna grupa ostvarila je, podsjeća on, rast od 20 odsto u prvom kvartalu.
Ministar navodi primjer jabuka čiji je plasman porastao za 72 odsto, malina za 81 odsto, pasulja za 83 odsto, izvoz stočne hrane zbog niske osnove porastao za više od osam puta, a svinjskog mesa za skoro 300 odsto.
Na drugoj strani, ukupan izvoz u Rusiju u prvom kvartalu je za 36 odsto manji od istog perioda lani jer je, kako tvrdi, zabilježen značajan pad u izvozu industrijskih proizvoda.
On izlaže da je za 63 odsto smanjen izvoz frižidera i zamrzivača, tepiha za 72 odsto, guma za 52 odsto, a pokrivača za podove 60 odsto.
Ključni razlozi za manji izvoz u Rusiju, objašnjava, su pad vrijednosti rublje koja je posljedično dovela do pada tražnje na ruskom tržištu, ali ističe da razloge treba tražiti i u većoj konkurentnosti proizvođača sa trećih tržišta koji su privukli ruske dobavljače.
“Imate treća tržišta na koja ruski dobavljači moraju da se oslone zbog njihove konkurentnosti, a to su tržišta Južne Amerike, Kine, Turske, kojima mi ne možemo da budemo konkurentni i otuda pad našeg izvoza kada govorimo o različitim vrstama sira”, objašnjava ministar trgovine.
On dodaje da je sir koji je uvezen na rusko tržište iz Južne Amerike mnogo jeftiniji od onog koji nude srpski proizvođači.
Ljajić međutim dodaje da je interes Srbije da što prije dođe do stabilizacije vrijednosti rublje, zatim do normalizacije odnosa između EU i Rusije, jer bi Srbija na taj način mogla da u punom kapacitetu iskoristi Sporazum o slobodnoj trgovini sa Rusijom.
Upitan kako to da je istovremeno došlo na jednoj strani do pada izvoza industrijskih proizvoda, a na drugoj, rasta izvoza maline ili pasulja, on objašnjava da je to sasvim logično jer se u krizi ljudi prvo odriču onoga što im nije neophodno.
“Uprkos padu rublje i smanjene tražnje u Rusiji, ljudi ne mogu da se odreknu hrane i zato je izvoz poljoprivrednih proizvoda u globalu doživio porast od 20 odsto”, tvrdi Ljajić.
On kaže da je pored pada ukupnog izvoza u Rusiju u prva tri mjeseca od 36 odsto, istovremeno smanjen i uvoz za 12 odsto. Tanjug
