ZAGREB, Članstvo Hrvatske u Evropskoj uniji počinje da se odražava i na tržište rada – dok mnogi Hrvati posao traže u drugim članicama Unije, sve je više državljana drugih članica EU koji dolaze u Hrvatsku da rade, objavio je juče Jutarnji list.
To se posebno odnosi na pogranična područja, posebno na Varaždinsku i Međimursku županiju. Među strancima koji tu rade najviše je Mađara, kojima za rad u Hrvatskoj od 1. jula 2013. nisu potrebne dozvole.
Samo na području Slobodne zone Varaždin, u firmi Boksmark (Boxmark), radi 50-ak Mađara koje autobus svakodnevno prevozi na rad i vraća kući.
Poslodavci su izjavili za Jutarnji da su strane radnike zaposlili u trenutku kada su u izuzetno kratkom roku preuzimali novi projekt, na kome danas radi gotovo hiljadu radnika.
Istovremeno, mnogobrojne firme iz sjeverne Hrvatske počinju da se pripremaju za zapošljavanje slovenačkih državljana.
List podsjeća da je zvanična Ljubljana, ulaskom Hrvatske u EU, zadržala ograničenja zapošljavanja hrvatskih radnika, pa je i Zagreb odgovorio istom mjerom.
Od jula bi, međutim, prema očekivanjima hrvatskih vlasti, Slovenija trebalo da ukine ograničenja zapošljavanja Hrvata, pa bi i Hrvatska isto postupila. Zbog toga u firmama iz sjeverne Hrvatske, posebno iz građevinskog sektora, raste interes za zapošljavanje Slovenaca.
Ističući da postoji više razloga što se hrvatski poslodavci sve više okreću uvozu radne snage iz inostranstva, konsultant za preduzetničke zone Slobodan Mikac je naveo da je, uprkos velikoj nezaposlenosti, u Hrvatskoj osjetan nedostatak kvalifikovane radne snage.
Na zapošljavanje stranaca u Hrvatskoj utiče i teško stanje na tržištu rada Slovenije i Mađarske: iako je stopa nezaposlenosti u njima znatno manja nego u Hrvatskoj, nezaposlenost je velik problem i u tim zemljama.
U očekivanju daljnje liberalizacije kretanja radne snage, stučnjaci u Hrvatskoj ističu da su slična iskustva i drugih novih članica EU.
Dok su migracije u prvim godinama članstva uglavnom išle prema Zapadu, s vremenom su postale dvosmjerne, pa danas puno zapadnjaka živi i radi u novim članicama Unije, a to posebno važi za njihove prijestonice – Varšavu, Prag, Bratislavu i Budimpeštu, naveo je list. Tanjug